''Biti dijete ulice nije zločin''

Tuzla: Po prvi put u BiH obilježen ˝Dan djece uključene u život i rad na ulici˝

˝Međunarodni dan djece uključene u život i rad na ulici˝ se 12.aprila ove godine po prvi puta obilježiou BiH javnom manifestacijom u Tuzli u organizaciji Udruženja ˝Zemlje djece˝ iz Tuzle, u sklopu kojeg već više od 10 godina djeluje i Dnevni centar za djecu ulice.

˝Nevidljiva˝ djeca

U gradovima širom Bosne i Hercegovine svakodnevno se mogu vidjeti djeca koja su uključena u život i rad na ulici. Radi se djeci koja su izvan sistema socijalne i zdravstvene zaštite. Nisu uključena u obrazovni sistem, a često su i pravno nevidljiva. Njihova svakodnevnica se prvenstveno sastoji od borbe za goli život. Na žalost ˝djeca ulice˝ nisu prepoznata kao posebna kategorija ni u jednoj međunarodnoj konvenciji, kao ni zakonodavstvu BiH, pa samim time ne uživaju ni posebnu zaštitu.

˝Otkako su se mama i tata posvađali, dolazim u Dnevni centar da mi malo pomognu. Super se tu vrijeme provodi, dobri su mi drugari, imamo razne radionice, pomažu nam u učenju. Kako sam krenuo dolaziti u centar stanje se popravilo dosta manje je galame u kući i ja se bolje osjećam˝, kazao nam je trinaestogodišnji dječak koji već dvije godine dolazi u Dnevni centar u Banja Luci.

Kao odgovor na probleme djece uključene u život i rad na ulici pet organizacija (Udruženje ˝Zemlja djece˝ Tuzla, Udruženje ˝Nova generacija˝ Banja Luka, JU ˝Kantonalni centar za socijalni rad˝ Sarajevo, Udruženje ˝Medica˝ Zenica, Udruženje ˝Altruist˝ Mostar), koje imaju za cilj zaštitu prava djece, su osnovale Dnevne centre za djecu ulice u Tuzli, Sarajevu, Zenici, Mostaru i Banja Luci.

˝Evidentno je da je u porastu broj djece koja žive i rade na ulici. Naše aktivnosti su usmjerene ka tome da se omogući ovoj djeci pristup sistemima zaštite. Mi kao mreža pet dnevnih centara u BiH radit ćemo na unaprjeđenju sistemske politike koja će voditi što kvalitetnijem životu djece koja su uključena u život i rad na ulici. Iskreno se nadamo da će ovi dnevni centri biti prepoznati u onim sredinama u kojim to već nisu kao jedna vrsta usluge u sistemu socijalne zaštite i da će biti podržane od strane nadležnih ministarstava˝, kazala je direkotrica Udruženja ˝Zemlja djece˝ iz Tuzle, Mirsada Bajramović i dodala: ˝Nama je najvažnije da ova kategorija djece bude prepoznata kao posebna kategorija i da se u bosanskohercegovačkom zakonodavstvu definiše ko su ta djeca koja žive i rade na ulici. Ona se podvode pod različite kategorije kao djeca koja su se zatekla u prosjačenju, skitnji, međutim to su samo jedni od vidova problema sa kojima se ova djeca susreću. Zbog toga nema sveobuhvatne podrške i zaštite ove djece˝.

Djeca na ulici izložena brojnim rizicima

Prema riječima Aide Bekić iz organizacije Save the Children, kao posljedica teške socio-ekonomske situacije u BiH veliki broj porodica je ugrožen i to se posebno odražava na djecu. Upravo ta djeca su prinuđena da skrbe za svoje porodice čime im se onemogućava da odrastaju u sigurnom okruženju i čime su ugrožena sva njihova prava.

˝Rad i boravak djecu na ulici ih izlaže brojnim opasnostima i rizicima, a i njihovi životi su često ugroženi. Mi moram biti svjesni da djeca koja su uključena u život ili rad na ulici imaju apsolitno iste potencijale kao i sva druga djeca. I premda ih život na ulici uči kako da se nose sa teškim situacijama, oni su jednako ranjivi i zahtijevaju istu pažnju, brigu i nježnost kao i svi njihovi vršnjaci. Oni mogu dati svoj doprinos društvu uprkos negativnim stavovima koje društvo ima prema njima˝, kazala je Bekić i naglasila:˝ Jedina razlika između ove djece i njihovih vršnjaka je u tome što oni nemaju iza sebe porodice koje će im pružiti odgovarajuću brigu i zaštitu. Intenzivno radimo na tome da vlasti na svim nivoima prepoznaju prednosti načina ovakvoga rada i da upravo ovu vrstu usluge usvoje i na taj način unaprijede sisteme socijalne zaštite˝.

Šta nudi Dnevni centar za djecu ulice?

Centri nude usluge fokusirane na socijalno uključivanje djece ulice, obezbjeđujući im edukativne, kreativne i rekreativne aktivnosti, održavanje lične higijene, jedan obrok dnevno, materijalnu pomoć u kriznim situacijama i sl. Posebna pažnja je posvećena omogućavanju pristupa zvaničnom obrazovnom sistemu, te sistemu socijalne i zdravstvene zaštite. Korisnici usluga dnevnih centara su djeca uzrasta do 18 godina, koja se nađu u prošnji, skitnji, na radu kao i djeca koja su u riziku da žive i rade na ulici, bez obzira na bilo koju pripadnost.

˝Raniji model rada sa ovom djecom nije dao dobre rezultate s obzirom da se radilo restriktivno na način koji je ugrožavao prava djeteta. Dnevni centar za djecu ulice koji je otvoren u Sarajevu po uzoru na tuzlanski model rada, poziva djecu da dođu na dobrovoljnom principu da se tamo zabave, da se nađu u prostoru koji je oslobođen predrasuda i da koriste usluge koje su im na raspolaganju, kao što je kupanje, dobijanje toplog obroka, upisivanja u redovan školski proces, ostvarivanja prava iz socijalne zaštite i sl. Centar radi na dnevnom principu s ciljem zbrinjavanja i zaštite djece sa ulice¨, istakla je koordinatorica projekta Dnevni centar za djecu koja obavljaju rad na ulicama u Kantonu Sarajevo, Kanita Pulić.

˝Našim radom u saradnji sa policijom smo dosta smanjili broj djece koja prose i koja rade na ulici. Ono što je karakteristično za rad našeg centra jeste što mi više radimo preventivno da ta djeca ne bi završila na ulici zbog raznih problema, kao što su siromaštvo, nasilje u porodici, zanemarivanje djece u njihovim biološkim porodicama i sl. Djeca koja su evidentirana u Centru za socijalni rad su upućena u naš Dnevni centar gdje se sa njima dalje radi˝, kazala je izvršna direktorica Udruženja ˝Nova generacija˝ Banja Luka, Maša Mirković.

Procjenjuje se da u BiH ima oko 6.000 djece uključene u život i rad na ulici

U svakom dnevnom centru je u prosjeku registrovano oko 150 djece uključene u život i rad na ulici. Taj broj se zbog teške ekonomske situacije u BiH iz godine u godinu povećava. Kako saznajemo, zvaničnih podataka na državnom nivou još uvijek nema, međutim prema nezvaničnim procjenama u BiH ima oko 6.000 djece iz ove kategorije. ˝To je jedan od ključnih problema, jer kada nemate bazu podataka, kada nemate evidentiranu djecu onda ne možete planirati ni određene aktivnosti da bi se toj djeci pomoglo. To je u stvari i odraz nebrige cjelokupne društvene zajednice, odnosno vladinih institucija prema toj kategoriji djece˝, kazala je Bajramović.

Ko su djeca ulice?

Na hiljade djece u BiH prisiljeno je da vlastiti put traže na ulicama gradova. Na ulicu su obično gurnuti iz ekonomskih razloga ili su tamo dospjeli pokušavajući da pobjegnu od svakodnevnih problema u porodici. Svakodnevno možemo na ulicama vidjeti djecu kako peru vjetrobranska stakla, prosjače ili se na drugi način ekonomski eksploatišu. Najveći broj ove djece niti su beskućnici, ni delikventi. Uglavnom su to tek nezaštićena djeca ugrožena različitim oblicima rizika, nasilja i eksploatacije. Djeca ulice izložena su prostituciji, trgovini drogama, te drugim oblicima organizovanog i neorganizovanog kriminala protiv ljudi ili imovine.

˝Djeca ulice˝ se ne spominju niti u jednoj konvenciji o ljudskim pravima

˝Međunarodni dan djece ulice˝ - 12.april, ustanovljen je 2011. godine od strane Konzorcijuma za djecu ulice, vodeće međunarodne mreže posvećene realiziranju prava djece ulice širom svijeta. Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH je izradila Specijalni izvještaj o problemu prosjačenja u BiH i na osnovu toga donijela Preporuku za uspostavu centara za djecu i omladinu zatečenju u prosjačenju i skitnji kojom lokalnim i kantonalnim vlastima i institucijama preporučuju da preduzmu neophodne aktivnosti i mjere kako bi se, u svim općinama i gradovima, gdje je to neophodno, uspostavili dnevni centri za djecu ili prihvatne stanice za djecu i omladinu zatečenu u skitnji i prosjačenju.

Socijalni sistem na margini društva

Prema mišljenju pomoćnika ministra za rad i socijalnu politiku u Vladi TK Azema Poljića, socijalni sistem u BiH je na margini društvenih zbivanja i postao je ˝deponija socijalnih problema˝. ˝Dnevni centri su odgovornost države, a oni su u nevladinom sektoru. Država nema materijalna sredstva koja bi bila potpora društvenoj brizi. Mi kao ministarstvo vršimo napore da putem nekih programa simbolično pomažemo, ali to je nedostatno. Rješenje je u uvezivanju nevladinog i vladinog sektora na način da se detektovana problematika uveže u centar i da se radi sa porodicama koje su neodgovorne˝, kazao je Poljić i dodao: ˝Djeca nikada nisu kriva, ona su uvijek proizvod nečije neodgovornosti. Znate na 15. mjestu je socijalna problematika kada se budžet kreira. Ono što je poseban problem gledaju se kategorije ljudi, a ne stanje socijalne potrebe.˝

Djeca uputila poruku političarima

Djeca iz Dnevnih centara Tuzle, Sarajeva, Banja Luke, Zenice i Mostara zajedno su uputili poruku bosanskohercegovačkom društvu: ˝Djeca ulice su tu sa nama, otvorite oči. Dijete ulice ima isti potencijal kao i svako drugo dijete i treba mu samo dati priliku. Pozivamo vlade i društvo u cjelini da se združe i ustanu za prava djece ulice širom Bosne i Hercegovine, jer je to vaša obaveza i odgovornost. Biti dijete ulice nije zločin. Vrijeme je da svi poduzmemo akciju i ozbiljno se pozabavimo ovim pitanjem.˝

U sklopu manifestacije obilježavanja Međunarodnog dana djece ulice, u prostoru Tuzlanskog tinejdžerskog centra ˝Telex˝ u Tuzli upriličeni su raznoliki sadržaji u kojima su učešće uzela djeca koja žive i rade na ulicama, koja su u riziku od dospijevanja u ovu situaciju, iz Tuzle, Sarajeva, Zenice, Mostara i Banja Luke, kao i osnovci iz OŠ ˝Kreka˝ iz Tuzle.