Otvaramo vrata djeci Bosne i Hercegovine
Održana konferencija o de-institucionalizaciji dječije zaštite u BiH
Konferencija o de-institucionalizaciji dječije zaštite u Bosni i Hercegovini pod nazivom „Otvaramo vrata djeci Bosne i Hercegovine“ održana je u sklopu obilježavanja Dječije nedjelje, 1. oktobra u Sarajevu. Inicijator i domaćin konferencije bilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a organizator je Hope and Homes for Children u BiH, u partnerstvu sa organizacijama: UNICEF, Save the Children, SOS Dječija sela BiH, World Vision i SUMERO Savez organizacija za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama u FBiH.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici relevantnih državnih ministarstava, entitetskih i kantonalnih ministarstava socijalne zaštite, Delegacije Europske unije u BiH i drugih međunarodnih organizacija i ambasada, ustanova za smještaj djece bez roditeljskog staranja i djece s poteškoćama u razvoju i drugi.
Konferenciju je otvorio federalni ministar rada i socijalne politike Vjekoslav Čamber, istakavši kako segregacija u društvu prema djeci i osobama sa invaliditetom postoji u velikoj mjeri, te kako je jedna od glavnih zadaća Federalnog ministarstva rada i socijalne politike provesti inkluziju u potpunosti, kako bi se omogućio neometan i ugodan život djece i osoba sa invaliditetom u lokalnoj zajednici. “Vlada Federacije BiH se u potpunosti opredjelila za transformaciju dječjih domova za djecu s posebnim potrebama, te prestanak smještavanja djece mlađe od tri godine u institucije. Za osobe smeštene u institucije mora se dati puna podrška njihovom uključenju u društvenu zajednicu, kroz život u obitelji i lokalnoj zajednici”, naglasio je ministar Čamber.
''Konferencija je organizirana u sklopu kampanje za de-institucionalizaciju dječije zaštite „Otvaramo vrata djeci Europe“ koju organizacije Hope and Homes for Children i Eurochild vode na nivou Europske unije i 12 europskih zemalja. Osnovni cilj kampanje je osigurati više sredstava za proces de-institucionalizacije, kako u fondovima Europske unije (strukturalnim i IPA), tako i u budžetima zemalja učesnica kampanje'', ističu organizatori Konferencije.
De-institucionalizacija dječije zaštite je jedan od važnih ciljeva BiH
De-institucionalizacija dječije zaštite je jedan od važnih ciljeva kojima teži naša zemlja. Brojna istraživanja koja su rađena u Europi i svijetu, ali i naša neposredna profesionalna iskustva, ukazuju na pogubnost boravka djece u institucijama i nepopravljive štete koje nastaju u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom razvoju djece i njihovom ponašanju. Prve tri, a neki profesionalci govore i o prvih pet godina, posebno su važne za razvoj djece, pa je u tom smislu neophodno da svi zajedno učinimo sve kako bi djeca koja iz različitih razloga ne mogu živjeti sa svojim roditeljima, živjela u nekom od vidova porodične brige – u usvojiteljskoj porodici, u hraniteljskoj porodici ili u malim porodičnim domovima.
Djeca koja ne žive u porodičnom okruženju imaju problema pri odrastanju
Iz istraživanja u svijetu i prakse poznato je da djeca koja ne žive u porodičnom okruženju kasnije progovore i prohodaju od svojih vršnjaka, imaju niže školsko postignuće, otežano stupaju u vršnjačke i partnerske odnose, generalno su manje obrazovana pa im je teže naći posao, njihova imovinska prava su često ugrožena, kontakt sa srodnicima je slab i nekvalitetan, pa je i socijalna mreža oskudnija.
Ono što je temelj za psihosocijalno zdravlje i samostalan život - dobar odnos sa značajnim odraslim osobama, često izostaje jer se osoblje u institucijama mijenja pa djeca najčešće nemaju priliku da uspostave trajan i stabilan odnos sa jednom odraslom osobom. Dodatni problem ponekad predstavlja i česta promjena oblika smještaja, što djeci pravi dodatne poteškoće i remeti stabilnost i životni kontinuitet.
Svi profesionalci koji se bave zaštitom djece ističu da:
1. Ni jedno dijete/mlada osoba ne bi trebalo da bude izmješteno iz svoje porodice i smješteno u alternativnu brigu zbog siromaštva i društvene isključenosti: Složeni i višestruki problemi sa kojima se suočavaju porodice u našoj zemlji često su razlozi razdvajanja djece od roditelja. Siromaštvo nikada ne bi smjelo biti jedini razlog za razdvajanje porodice!
2. Svakom pojedinačnom djetetu u alternativnoj brizi država mora osigurati visoko kvalitetnu brigu i podršku koja odgovara njegovim individualnim potrebama.
3. Ni jedna mlada osoba koja izlazi iz alternativne brige ne bi trebalo da dođe u situaciju da u samostalni život ode bez prethodne pripreme i potrebne podrške nakon prelaska, onoliko dugo koliko je potrebno da samostalno i kvalitetno živi.
Pored domaćih zakona i dokumenata, značajan oslonac za provođenje procesa de-institucionalizacije pružaju i međunarodni dokumenti, izvještaji, standardi i smjernice: prije svega Konvencija o pravima djece, Smjernice za alternativnu brigu o djeci, okvir UN, kao i Priručnik za njihovu primjenu, koji je nedavno napisan, već preveden na naš jezik i vrlo skoro će biti dostupan profesionalcima u oblasti socijalne zaštite.
