Razdvojiti aktivne od pasivnih tražitelja posla

Građani za Europu

Razdvajanje aktivnih od pasivnih tražitelja posla omogućilo bi zaposlenicima županijskih službi za zapošljavanje u FBiH fokus na pružanje potpore onima koji zaista traže posao i značajniju alokaciju vremena u posredovanju u zapošljavanju, koje se inače troše na administriranje zdravstvenog osiguranja.

Racionalizacija i konsolidiranje službi za zapošljavanje

Osnovna svrha zavoda za zapošljavanje bi trebala biti rad s aktivnim tražiteljima zaposlenja, savjetovanje i usmjeravanje te potpora poslodavcima da pronađu adekvatne radnike. Prebacivanje socijalnih i drugih politika na zavode je onemogućilo njihovo djelovanje u ovom smjeru i isti su pretvoreni u socijalne službe. Naime, u županijskim službama za zapošljavanje u FBiH trenutačno radi 541 osoba, od kojih tek polovica (298) radi s nezaposlenim osobama. Ako se uzme u obzir podatak da u FBiH ima 386.000 nezaposlenih, svaki referent u službi za zapošljavanje radi s oko 1300 nezaposlenih osoba. U ovakvim uvjetima ne može se uspostaviti učinkovita posrednička funkcija zavoda niti adekvatna suradnja s poslodavcima, dok su osnovne funkcije svedene na registraciju nezaposlenih osoba, provjeru ostvarivanja uvjeta za naknade za nezaposlenost, zdravstveno osiguranje, tj. pasivne mjere. Analizi ovog problema posvetili su se u inicijativi Građani za Europu, koju financijski podržava Europska unija, odnosno Ured specijalnog predstavnika u BiH i Razvojna agencija Kraljevine Švedske (SIDA).

˝Služba za zapošljavanje prema svom mandatu (ILO konvenciji 88, zakonodavnom okviru, Statutu) treba raditi na utvrđivanju potreba poslodavaca, razvijati nove nužne usluge kako bi brže integrirali nezaposlene osobe na tržište rada te pratiti učinke rada kako bi se opravdalo ulaganje javnog novca˝, kazao je tematski stručnjak Inicijative Građani za Europu (GzE) Ranko Markuš.

Problem javnog sustava za zapošljavanje je dodatno pogoršan nepostojanjem jedinstvene baze korisnika, nezaposlenih osoba i poslodavaca, čime se otvara mogućnost zloporaba (višestrukih korisnika poticaja za zapošljavanje i pasivnih mjera zapošljavanja, prijavljivanja mjesta boravka u županijama u kojima su ostvarena prava veća i sl). Federalni zavod za zapošljavanje je pokrenuo aktivnosti na kreiranju zajedničke baze poslodavaca, zasnovan na podacima Agencije za financijske, informatičke i posredničke usluge. Postoji i nedostatak koordinacije između županijskih službi te se mogućnost zajedničkih centara za prekvalifikaciju, razmjene podataka i osoblja između županijskih službi koristi rijetko ili nikada. Postojeći organizacijski model otežava provođenje politika, stvara poremećaje na tržištu rada, onemogućava mobilnost radne snage i stvara nepotrebno visoke troškove administracije.

Nužne promjene u zakonodavnom okviru

Prema mišljenju Markuša, nužne su promjene u zakonodavnom okviru koji bi trebao omogućiti izjašnjavanje osoba koje su se prijavile na zavod kao aktivni tražitelji zaposlenja i kao prijavljene na zavod radi ostvarivanja drugih prava, jer na taj način će se omogućiti savjetodavni rad s onima koji zaista traže zaposlenje. ˝Ključna je promjena zakonodavnog okvira koja će omogućiti radne prakse koje će stvoriti pretpostavke za vođenje učinkovite aktivne politike na tržištu rada. Nužno je sistematizaciju poslova u zavodu podijeliti na evidentičarske i savjetodavne, podijeliti nezaposlene osobe na aktivne i prijavljene na evidenciju zavoda radi ostvarivanja drugih prava, naći modalitet integracije kratkoročno i dugoročno nezaposlenih osoba definiranjem adekvatnih aktivnih mjera˝, istaknuo je Markuš i dodao: “Kako bi ove promjene bile uspješne, nužno je ostvariti značajniju suradnju s poslodavcima, a učinke zavoda mjeriti preko analize uloženih sredstava u rad službi za zapošljavanje u odnosu na broj integriranih nezaposlenih osoba na tržište rada.˝

˝Dijeljenje nezaposlenih osoba na aktivne i pasivne službeno trenutačno nije moguće jer za to ne postoji zakonsko uporište, ali službe u cilju olakšanja svoga rada i pružanja pomoći onima koji zaista traže posao na izvjestan način vode neformalnu evidenciju aktivnih i pasivnih tražitelja posla, a poslove nastoje dijeliti na evidentičarske i savjetodavne, ovisno o broju zaposlenih u zavodima˝, priopćeno nam je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Iskustva u praksi

Republika Srpska je promjenama zakona i pratećih podzakonskih akata (Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o evidencijama u oblasti rada i zdravstvenog osiguranja, Statut zavoda za zapošljavanje, Pravilnik o korištenju sredstava Zavoda za zapošljavanje, Pravilnik o aktivnom traženju posla) nezaposlene oosbe razdvojila na one koje aktivno traže posao i koje su na evidenciji zavoda radi ostvarivanja drugih prava. ˝Osim toga definiran je Pravilnik o aktivnom traženju posla, a sistematizacijom Zavoda su radnici podijeljeni na savjetodavce i evidentičare. Još uvijek ova reforma nije dovedena do kraja, jer treba kontinuirano raditi na informiranju nezaposlenih osoba, ali i obuci radnika Zavoda. Suradnja s poslodavcima je posebno kritična točka u razvoju sektora zapošljavanja, ali zakonodavne promjene su bez dvojbe jedan od najvažnijih preduvjeta za značajne promjene u sektoru zapošljavanja. Nove procedure se testiraju kroz Ogledni zavod u Doboju i Novom Sarajevu, a na osnovi rezultata će se vršiti izmjene u funkcioniranju ostalih službi za zapošljavanje˝, zaključio je Markuš.

˝Jedan od ciljeva rada Službe je da se do kraja godine model rada poslovanja zavoda rada Zenica prenese i u ostale općinske zavode rada u ZDŽ-u, gdje su određeni koraci već napravljeni. Tu prije svega mislimo na razdvajanje osoba koje su aktivne i pasivne u traženju posla, ali i na ostale mjere. Svjesni smo činjenice da je reforma u službama za zapošljavanje preduvjet kako unaprjeđenju rada i poboljšanju pružanju usluga, tako i u približavanju Europskoj uniji˝, navode iz Službe za zapošljavanje ZDŽ-a.

˝Reforme koje mi realiziramo imaju za cilj unaprjeđenje metodologije i pristupa u radu zaposlenika Službe s nezaposlenim osobama i poslodavcima. U ostvarenju tog cilja, a uz pomoć projekata koje smo realizirali u suradnji s EU-om, uspjeli smo urediti infrastrukturu i organizacijski prostorije u zavodima rada te ih u potpunosti prilagoditi nezaposlenim osobama. Služba već tri godine evidentira i razdvaja nezaposlene osobe koje aktivno traže posao i osobe koje su na evidenciji zavoda radi ostvarivanja drugih prava. Svakodnevno radimo s nezaposlenim osobama kroz individualne razgovore, savjetovanje, rad u skupinama kroz razne seminare. Već pet godina uspješno provodimo program profesionalne orijentacije u svim završnim razredima osnovnih i srednjih škola na prostoru županije. Komunikacija s poslodavcima je svakodnevna i Služba obavlja veliki broj posredovanja˝, priopćeno nam je iz Službe za zapošljavanje BPŽ-a.

Rješenje problema

Prema mišljenju stručnjaka iz ove oblasti, rješenje problema treba potražiti u konsolidaciji županijskih službi za zapošljavanje, racionalizaciji nepotrebne administracije koja je posljedica trenutačne sistematizacije radnih mjesta te u povećanju broja savjetnika za zapošljavanje i za provođenje aktivnih i pasivnih mjera kroz ostvarene uštede.

Spomenute mjere je moguće provesti na više načina. Najjednostavniji način, kako navode stručnjaci, bio bi provođenje već usvojenih mjera i brisanje iz evidencije osoba koje nisu aktivni tražitelji zaposlenja. Prema pravnom okviru u Sarajevskoj županiji predviđeno je da na evidenciji službe za zapošljavanje mogu biti prijavljeni samo aktivni tražitelji zaposlenja, ali se u praksi ta odredba svjesno krši, jer nije moguće precizno utvrditi jesu li nezaposleni zaista aktivni u traženju zaposlenja. Druga mogućnost je odvajanje zavoda za aktivne i pasivne tražitelje, kao što je to urađeno u RS-u, mada je zbog nerazvijene savjetodavne funkcije još uvijek neiskorištena mogućnost da se radi kvalitetnije s aktivnim tražiteljima zaposlenja. Ovo bi se moglo izvesti na način razdvajanja evidencija ili čak i razdvajanja zavoda, gdje bi zavod za pasivne nezaposlene imao čisti socijalni karakter, dok bi se zavod za aktivne tražitelje bavio zapošljavanjem.

Provođenje ovih predloženih mjera nema izravnih implikacija na ispunjavanje uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU-a, ali prema mišljenju stručnjaka, stvara bitne preduvjete za provođenje odredbi Direktive EU-a o zapošljavanju (EU Employment Directive, 2000), koja nalaže zemljama članicama promoviranje zapošljavanja, socijalnog dijaloga i zapošljavanja marginaliziranih društvenih skupina. Konsolidacija zavoda stvara pretpostavke za učinkovitije funkcioniranje i provođenje ovih odredbi.

Korist za građane

Osnovna korist za građane kada je u pitanju razdvajanje aktivnih i pasivnih tražitelja zaposlenja je u omogućavanju veće učinkovitosti zavoda za zapošljavanje i fokus na aktivne tražitelje zaposlenja, smanjenje realne nezaposlenosti, bolje usluge zavoda za zapošljavanje, stvaranje realne slike nezaposlenosti i stanja na tržištu rada, kao i oslobađanja resursa koji mogu poslužiti za programe kao što su centri za prekvalifikaciju.

(GzEU/nina.ba/Foto: Ilustracija)