''Vrijeme za bh. poljoprivredu je isteklo''!

Intervju sa članom tima sručnjaka Inicijative ''Građani za Europu'' iz sektora poljoprivreda i ruralni razvoj Draženkom Budimirom

˝Ako se što prije ne usvoje zakonski propisi, bojim se da će doći do kolapsa bh. poljoprivrede˝, upozorio je u intervjuu član Inicijative ˝Građani za Europu˝, u sektoru ruralnog razvoja i poljoprivrede, Draženko Budimir. Naime, u proteklih sedam godina BiH je ostvarila veoma mali napredak kada je u pitanju usvajanje standarda i propisa koji važe u državama Europske unije.

Iz dana u dan brojni problemi se nagomilavaju, a inicijativa za njihovo rješavanje je veoma malo, s obzirom da jednu od najvećih kočnica predstavlja nedorečenost zakona na entitetskim nivoima. Kao jedan od narednih koraka koji bi naveli ka rješavanju problema, Budimir vidi u usvajanju Strategije ruralnog razvoja, ali i formiranju mreže bh. poljoprivrednika koja bi doprinijela boljoj saradnji između domaćih proizvođača, ali i upoznavanju sa njihovim pravima.

Koji su gorući problemi za poljoprivrednu proizvodnju u BiH?

Budimir: Osnovni problem je tržište i bojim se da trenutno usitnjenost naših posjeda. Moramo biti svjesni da su naši proizvođači dosta mali. Jedan od njhovih osnovnih problema je udruživanje. Oni su nepovjerljivi i bez stvaranja nekih mreža bojim se da će se malo šta promjeniti. U tom smislu bi sa njima trebalo raditi i objašnjavati im koliki je značaj da oni pojačaju te kapacitete. Na žalost, do sada je bilo dosta zloupotreba. Vlasti su to iskoristile, te pravile određena politička udruženja koja su njima jednostavno koristila u datom momenti, a na terenu su napravila daleko više štete. Mislim da bi se određene tzv. ekspertne grupe koje bi učestvovale u izradi određenih strategija dale daleko veći efekat. Bojim se da ako budemo donosili strategiju samo zbog strategije od toga nećemo ništa imati.

Koliko je BiH do sada učinila po pitanju usvajanje standarda i propisa koji važe u državama EU?

Budimir: Država Bosna i Hercegovina je na žalost vrlo malo učinila u posljednjih sedam godina kada je u pitanju usvajanje standarda i propisa koji važe u državama Europske unije. Nama su određeni zahtjevi postavljeni još 2006. godine. Kada pogledamo to je jako dug period u kome nije bilo napretka za usvajanje pozitivnih zakonskih propisa i onoga što je EU od nas tražila, a vezano za poljoprivrednu proizvodnju i izvoz na tržište EU-a.

Zapravo, koliki to problem predstavlja, prije svega za poljoprivrednike u BiH?

Budimir: To je veliki problem jer mi se od 1. jula nalazimo direktno na granici Europske unije, a to nije nešto što se dešava zanjih nekoliko dana, nego što su znali nosioci vlasti u BiH zadnjih sedam godina. Oni su dobili jasne zahtjeve, između ostalog, da se usvoji Strategija ruralnog razvoja. Bitno je napomenuti da EU nije preudicirala nikakve odluke kakva ta Strategija treba biti. Tu su često zastupljeni sporovi, da li će biti na enitetskom ili državnom nivou. Bitno je da se oni usaglase i donesu jednu Strategiju ruralnog razvoja BiH. To je jedna normalna stvar koju svaka normalna zemja mora da ima. Ona je najbitnija za predpristupne fonodve, a mi na žalost imamo i određene najave suspenzije predpristupnih fondova. Posljedicu blokade tih novčanih sredstava će najviše osjetiti poljoprivredni proizvođači koji su danas u jako teškoj situaciji zbog nedostatka kapitala.

U odnosu na prethodne četiri godine, da li je vidljiv napredak u posljednjem Izvještaju o napredku BiH?

Budimir: Na žalost, unazad četiri godine izvještaji su skoro identični. Napredka nema, ili je jako malen. Svi znamo da je poljoprivredna proizvodnja sama po sebi jako teška, a vidimo da je EU zadnjih godina jako puno ulagala u povećanje kapaciteta. Blokadom sredstava krajnjim korisnicima, odnosno poljoprivrednicima će biti jako teško da unaprijede svoje kapacijete, a u konačnici i da opstanu na tržištu. Ukoliko ne dođe do nekih pomaka naći ćemo se u velikim problemima jer komercijalne banke koje nude kredite su dosta nepovoljne.

U kolikom problemu je BiH kada su u pitanju subvencije za poljoprivrednike, odnosno da li su one dostatne?

Budimir: Na žalost, na području BiH postoje subvencije, međutim, osnovni problem se ogleda u tome da se Pravilnici o subvencijama donose svake godine. Pored toga, kada dođe Pravilnik dolazi do problema jer se ne zna koliko ima sredstava u budžetu i koliko će biti splaćeno. To je za jednu ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju neshvatljivo. Ljudi koji se bave poljoprivredom moraju znati u narednih pet do deset godina šta i kako da ulažu, te po kojoj cijeni će moći prodati svoje proizvode. Na žalost, postoji jako dosta i manipulacija sa stim subvencijama, ali i problema sa kašnjenjem isplata, te sa malim iznosom koji je odboren. Ove godine mi očekujemo još veće probeme u odnosu na prošlu godinu jer je punjenje budžeta na svim nivoima jako malo.

Koliko su slabi, odnosno neiskorišteni bh. poljoprivredni kapaciteti?

Budimir: Oni jesu slabi, ali ja bi rekao da su čak i dovoljno neiskorišteni. Mi imamo i probelm sa administracijom jer često puta ljudi koji su zaposleni u poljoprivredi ne poznaju dovoljno problematiku i često se dešava da dolazi do preklapanja nadležnosti unutar pojedinih, čak i ministarstava, što je nedopustivo za same proizvođače, a pogotovu za neke izvoznike, jer tada roba čeka zbog određenih administrativnih barijera. Moram reći i to da nama i da se odobre predpristupni fondovi, mi smo totalno nespremni. Ljudi koji bi trebali da se bave izradom projekata su nespremni, pogotovu u državnim institucijama. U ovom momentu kada bi, hipotetički rečeno, bili nam odobreni, bojim se da bi bili u mogućnosti da jako malo sredstava povučemo.

Koji su gorući problemi za poljoprivrednu proizvodnju u BiH?

Budimir: Osnovni problem je tržište i bojim se da trenutno usitnjenost naših posjeda. Moramo biti svjesni da su naši proizvođači dosta mali. Jedan od njhovih osnovnih problema je udruživanje. Oni su nepovjerljivi i bez stvaranja nekih mreža bojim se da će se malo šta promjeniti. U tom smislu bi sa njima trebalo raditi i objašnjavati im koliki je značaj da oni pojačaju te kapacitete. Na žalost, do sada je bilo dosta zloupotreba. Vlasti su to iskoristile, te pravile određena politička udruženja koja su njima jednostavno koristila u datom momenti, a na terenu su napravila daleko više štete. Mislim da bi se određene tzv. ekspertne grupe koje bi učestvovale u izradi određenih strategija dale daleko veći efekat. Bojim se da ako budemo donosili strategiju samo zbog strategije od toga nećemo ništa imati.

Da li vrijeme za bh. poljoprivredu ističe?

Budimir: Vrijeme je već isteklo! Moram napomenuti da je tu mljekarski i peradarski sektor u najvećim problemima, jer su oni doskora mogli izvoziti u Hrvatsku. Prerađivački kapaciteti mogu još nekih mjesec dana gomilati određene zalihe. Ako se nešto u tom vremenu radikalno ne promjeni, odnosno ako se ne usvoje zakonski propisi, bojim se da će doći do kolapsa bh. poljoprivrede. Imat ćemo situaciju da će domaća proizvodnja, koja je nekonkurentna zbog male proizvodnje, teško naći plasman na domaće tržište. S druge strane, imamo velike kompanije koje mogu podnijeti nisku cijenu. Naše institucije su nespremne. Određeni zakonski propisi koji su ranije dogovoreni omogućavaju uvoz određneih proizvoda na trište BiH, i bojim se da će baš doći do kolapsa poljopirevedne proizvodnje na svim nivoma. Ako do toga dođe, doći ćemo u još veće probleme jer ljudi koji su jednom, uslovno rečeno, propali teško će se ponovo odlučiti da započnu proizvodnju i da idu u neku neizvjesnost.

(Intervju preuzet sa portala TIP.ba; Foto: Ilustracija)