U Tuzli predstavljen Balkanski medijski barometar
Bosna i Hercegovina duboko je podijeljena zemlja čije stanovništvo još uvijek nosi ožiljke od rata. Političke, socijalne i psihološke podjele u zemlji u velikoj mjeri utiču na status slobode izražavanja, kao i na strukturu i djelovanje medija. Zakon o pristupu informacija se primjenjuje, ali ne u potpunosti. U bh. medijima nema cenzure u formalnom smislu, ali je pritisak vladajućih elita na medije stalno prisutan, a veliki broj medija direktno služi određenim političkim snagama. Sve ove informacije iznesene su na prezentaciji Balkanskog medijskog barometra urađenog od strane Fondacije Friedrich Ebert BiH.
Inače, riječ je o analitičkoj alatki koja je provedena u mnogim zemljama Afrike (od 2004) i Azije (od 2009), prvi put na Balkanu u Bosni i Hercegovini (2011). Panelisti su diskutovali o 44 pokazatelja, koji su se ticali slobode izražavanja, medijske raznovrsnosti i održivosti, regulacije medija i stanja u javnim servisima, te položaja novinara. ˝Ono što je osnovni cilj Medijskog barometra jeste da potaknemo reformu, iniciramo javnu debatu koja bi rezultirala određenim reformama u oblasti medija. Identifikovali smo slabosti, utvrdili preporuke i zajedno ćemo pokušati lobirati kroz Medijski barometar da se neke stvari u medijskoj sferi pokrenu˝, kazala je u ime Fondacije Tanja Topić.
Tešanović: Bosni i Hercegovni ocjena 2,6, ne možemo biti optimisti
Balkanski medijski barometar za Bosnu i Hercegovinu radilo je 12 medijskih profesionalaca, univerzitetskih profesora, predstavnika nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine, a ukupna ocjena iznosi 2,6. ˝To čak ne zvuči tako loše kada se uzme u obzir da je ocjena 2,6. Međutim, kada se uđe u strukturu samog ocjenjivanja i onoga što je ocijenjeno kao pozitivno ili negativno, onda ne možemo biti veliki optimisti. Pozitivnim je ocijenjena sama činjenica da postoje određeni zakoni koji tretiraju medijska pitanja, ali sve ostalo je dosta loše. Kao rezultat smo dobili mnoštvo neprofesionalnih medija, pritiske na medije, odsustvo kvalitetne regulacije i nažalost pojačan govor mržnje u medijima˝, kazala je urednica BMB-a i direktorica Alternativne televizije Banja Luka Nataša Tešanović.
Ona je kazala da je uključivanje javnosti, kao bitne komponente, vrlo važno za medije, posebno u vidu podrške medijima. Osim ove, tu su još neke preporuke. ˝Preporuka je i europskim institucijama da se pozabave stanjem medija u BiH, jer ne možete očekivati napredak na europskom putu ako nije uspostavljeno stanje u kome su koliko toliko prisutne medijske slobode i medijski pluralizam. Preporuka je i organizacijama koje su nekad podržavale kvalitetne programe da se vrate u BiH u smislu podrške programima istraživačkog novinarstva, jer je evidentan pad i broja tih emisija i kvaliteta, jer mediji nemaju dovoljno resursa da se time bave˝, dodala je Tešanović.
