Okrugli sto o temi: ''Unaprijeđenje položaja i promoviranje uloge žene u bh. politici''
Diskriminacija žena u javnom i političkom životu je i dalje prisutna. S tim u vezi u organizaciji Udruženja Vesta iz Tuzle i Fondacije Fridrih Ebert danas je u Tuzli održan okrugli sto o temi ˝Unaprjeđenje položaja i promoviranje uloge žene u bh. politici˝.
˝Udruženje Vesta nastavlja sa svojim aktivnostima na jačanju uloge žene u procesima donošenja odluka i kao i uvijek rado radimo s našim političarkama i onima koji to tek namjeravaju postati. Mislim da je tema pobudila dosta interesovanja kod učesnika, a nadam se da je današnja diskusija otvorila neke nove vidike i prostore za djelovanje žena ne samo u Tuzli nego i šire. Učešće na današnjem okruglom stolu uzele su članice i članovi različitih političkih partija, kao i predstavnici NVO sektora˝, rekao je projektni koordinator Udruženja Vesta Alem Sinanović.
Mada većinsko biračko tijelo u BiH žene i dalje u značajno manjoj mjeri aktivno sudjeluju u procesima donošenja odluka, kako na lokalnim, tako i na višim nivoima odlučivanja. Obeshrabruje manjak svijesti u društvu o suštinskoj važnosti ravnopravnog učešća žena i muškaraca u političkom životu demokratske BiH.
˝Više je razloga zašto treba glasati za žene. Ako krenemo od onog najjednostavnijeg, to je zato što je nas žena 52 posto u biračkom tijelu, a negdje maksimalno 17 posto u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Žene i dalje u značajnoj manjoj mjeri aktivno sudjeluju u procesima donošenja odluka zato što nisu dovoljno aktivne, što se dovoljno ne zanimaju za svoja prava i zato što nisu dovoljno uporne da ih ostvare. Na ženama je veliki teret odgovornosti, ali ne smijemo zaboraviti i druge faktore kao što su izborni sistem, ekonomsko-politička situacija, kulturna i religijska tradicija koja determinira status žene u javnom životu tako što je smješta uvijek u područje porodice, odgajanja djece i sl.˝ rekla je u ime TPO Fondacije doc.dr. Zilka Spahić-Šiljak i dodala:˝Same žene moraju više raditi na ovom problemu, davati više podrške ženama i vrlo je bitno da moramo što više pridavati pažnje edukaciji. Moramo naučiti šta to za nas znači biti aktivna građanka, šta podrazumijeva građanski aktivizam i demokratija˝.
O tome koliko je važna medijska prezentacija žene političarke prisutnima je kao uvodničarka govorila doc.dr. Vedada Baraković sa Univerziteta u Tuzli. ˝Moram ocijeniti dosadašnje javne nastupe, ne samo političarki, nego i političara općenito amaterskim. Više uključivanja stručnjaka iz oblasti PR-a i komuniciranja svakako će doprinijeti boljoj medijskoj prezentaciji. Činjenica je da nemamo dovoljno novih imena, odnosno spoznaja o kvalitetima tih novih kandidatkinja da bi smo se na izborima mogli opredijeliti za njih. Razlog je u tome što imena kandidatkinja budu objavljena neposredno pred izbore i jednostavno birači nisu dovoljno upoznati sa njihovim kvalitetima. Pozitivne promjene mogu donijeti kvalitetne kandidatkinje koje imaju jasan cilj ispred sebe, koje žele promjenu i dobrobit za čitavo društvo, a ne samo svoju političku karijeru˝, istakla je Baraković.
˝Mislim da su žene same krive što se nalaze na margini pluralnog demokratskog društva. Žene se moraju izboriti da budu ravnopravne s muškarcima. Osim što se moraju nametnuti putem mas-medija, što je ključno kako bi glasačko tijelo prepoznalo kvalitet te osobe, one moraju biti i na listi. Kada je stave na listu kandidatkinjama se treba omogućiti pristup medijima, javnim tribinama i okruglim stolovima, kako bi iznijela taj kvalitet koji imaju, rekla je Nura Ahmedbegović članica Asocijacije žena OO SDA Tuzla.
˝Mislim da se na ovakav način može dosta postići da što više žena izađe na izbore. One koje i izađu najmanje glasaju za žene. Treba što više raditi na edukaciji žena, njihovom motivisanju da se uključe u javni i politički život, jer ukoliko se vi ne bavite politikom , ona će se baviti vama˝, izjavila je Ilvana Hujdur članica OO SDP-a Tuzla.
Očito je da problem diskriminacije žena u BiH, nije samo puko ˝zvocanje˝ predstavnika nevladinih organizacija i osviještenih građana, nego problem s kojim će se država, ako se uistinu želi približiti Europi morati svakako ozbiljnije pozabaviti. Možda da krene od školskih udžbenika, u kojima se žene još predstavljaju isključivo kao majke i kuharice, dok se pravo na rad daje isključivo muškarcu.
