Okrugli sto: Politički angažman žena u BiH i religija kao sastavni dio današnje politike
U organizaciji Udruženja Vesta iz Tuzle i Fondacije Freidrih Ebert iz Sarajeva u Tuzli je održan Okrugli sto o temi ''Politički angažman žena u BiH i religija kao sastavni dio današnje politike''. Učešće na Okruglom stolu su uzeli predstavnici i predstavnice političkih partija i nevladinih organizacija iz Tuzle. Uvodničari su bili sociologinja Smiljana Vovna i prof. dr. Srđan Vukadinović.
˝Udruženje Vesta nastavlja sa svojim aktivnostima na jačanju uloge žene u procesima donošenja odluka i kao i uvijek rado radimo s našim političarkama i onima koji to tek namjeravaju postati. Mislim da je današnja tema pobudila dosta interesovanja kod učesnika, a nadam se da će današnja diskusija otvoriti neke nove vidike i prostore za djelovanje žena ne samo u Tuzli nego i šire˝, rekla je direktorica Udruženja Vesta Amra Selesković.
Mada većinsko biračko tijelo u BiH žene i dalje u značajno manjoj mjeri aktivno sudjeluju u procesima donošenja odluka, kako na lokalnim, tako i na višim nivoima odlučivanja. Obeshrabruje manjak svijesti u društvu o suštinskoj važnosti ravnopravnog učešća žena i muškaraca u političkom životu demokratske BiH. ˝Ako uzmemo u obzir politiku, religiju i tradiciju onda ćemo uvidjeti da tu nema nekih velikih odstupanja. Kada se govori o mjestu i ulozi žene, onda se pretpostavlja da je ženi mjesto u kući, da rađa i odgaja djecu. Tradicionalno u našem društvu nema se povjerenje u žene, a tome ide u prilog i činjenica da žene ne glasaju za žene. No uprkos tome ja sam optimistična i vjerujem u mlade ljude, u visokobrazovane mlade žene koje imaju znanja, volje i snage da se izbore za svoje mjesto koje im pripada˝, istakla je sociologinja Smiljana Vovna.
Prema mišljenju prof.dr Srđana Vukadinovića tradicionalizam je velika prepreka jednom modernizacijkom kodu u kojem žene imaju značajnu funkciju u javnom i političkm životu BiH. ˝Nacionalne partije i religije kod nas ženu posmatraju u jednom dosta konzervativnom okviru, smatrajući da je ženi mjesto u kući, a ne u profesiji, politici ili negdje drugo. Religija je na žalost duboko ušla u sferu politike, a očito je da se tamo ne snalazi. Religija i dalje konzervativno posmatra ženu. Svjedoci smo da kod nacionalnih stranaka ne može proći ni jedan skup ili miting bez vjerskih lidera, ali kada je neko od tih vjerskih lidera promovisao ženu za predsjednicu ili premijerku?˝, rekao je Vukadinović i dodao:˝ Žene moraju da shvate da ne trebaju da se bore da budu jednake, nego ravnopravne sa muškarcima u društvu. Moraju se prevazilaziti stereotipi da je bitnije za ženu da se posveti porodici nego nekim profesionalnim obavezama. Neophodna je tranzicija svijesti kod žena da bi ih i muškarci shvatili i doživili kao ravnopravne u svim sferama, ali i da žene same potanu svjesne svoje ravnopravnosti˝.
˝Političari u BiH profesionalno vežu čvorove na svojim skupim kravatama, dok amaterski rješavaju probleme. Žene bi trebale biti snaga koja će pokretati sva društvena zbivanja u BiH, tj. žene bi trebale da preuzmu ulogu korektora društvene svijesti, a ne muškarci. No to je u BiH vrlo teško. Da bi žena uspjela u bilo kojem obliku društvenog angažmana njoj treba strategija, lobiranje, podrška porodice, vrijeme, dok je muškarcima potreban samo novac. Dva su načina na koji žena može ostvariti svoj cilj, a to je ili da se prikloni muškom lobiju ili da formira vlastiti˝, mišljenja je Amela Tupković iz Bosanske stranke.
Očito je da problem diskriminacije žena u BiH, nije samo puko ˝zvocanje˝ predstavnika nevladinih organizacija i osviještenih mladih ljudi, nego problem s kojim će se država, ako se uistinu želi približiti Europi morati svakako ozbiljnije pozabaviti. Možda da se krene od školskih udžbenika, u kojima se žene još predstavljaju isključivo kao majke i kuharice, dok se pravo na rad daje isključivo muškarcu.
