Bez pomirenja nema stabilnog mira u BiH!
Međusobno razumijevanje naroda ima važnu ulogu u jačanju države BiH. Pri tome politički konsnzus i kompromis igra centralnu ulogu u izgradnji demokratskih struktura. Značajnu ulogu u ovim procesima imaju ženske organizacije i aktivistice. Emisija ˝Kultura mira˝ koja se emitovala u programu Vesta radija, a uz finansijsku pomoć Fondacije Fridrich Ebert u svom fokusu je imala prepreke, ali i primjere dobre prakse u procesu pomirenju naroda u BiH. Akcent je bio na samoj ulozi žene na pomirenje u BiH.
Prema mišljenju direktora ureda Fondacije Fridrich Ebert u Sarajevu Helmuta Kurtha pomirenje nije tema za koju je bitan spol, ali je činjenica da žene zbog svog emocionalnog faktora brže i bolje od muškaraca grade mostove pomirenja. ˝Pomirenje se ne može desiti preko institucija ili odozgo jer kao takvo neće biti uspješno. Autoriteti su samo prateći, a ne odlučujući faktor. Ono što je bitno je da povjerenje krene iz baze, od svih članova društva”, rekao je Kurth.
Uloge koje žene imaju u procesima pomirenja su složene i odražavaju višestruke uloge koje žene imaju u društvu. Prema mišljenju direktorice Udruženja „Žene Ženama” iz Sarajeva Memnune Zvizdić njihov pristup i život mora biti potpuno sagledan, s obzirom da žene simbolizuju učitelje mira unutar porodice, u školama, ženskim i mješovitim udruženjima i na drugim mjestima. „Žene su najbliže bilo kakvim konfliktima kako u privatnom tako i u javnom životu. One uvijek imaju onu drugu, brižnu perspektivu, a briga za drugoga je jedan od glavnih faktora pomirenja”, rekla je direktorica Udruženja „Žene Ženama” Memnuna Zvizdić.
Prema mišljenju psihologa Esada Bajtala žena je mnogo bliža zemlji i prirodi nego muškarac, te o životu i smrti zna više od njega. Upravo je pitanje mira i pomirenja pitanje života i smrti u BiH. ˝Miran smislen i ljudski dostojanstven život moguć je tek kao suživot u formi zajedništva i uzajamnog povjerenja građana jedne društvene zajednice.Imamo problem u tome što nam uzajamno povjerenje nikada nije izvorni dato. Po svojoj prirodi čovjek je biće nepovjerenja i sumnje. Upravo zato povjerenje treba naporno i uporno izgrađivati kroz uzajamne odnose različitih građanskih korisnika˝, rekao je psiholog Esad Bajtal.
Prema njegovom mišljenju danas u BiH na sceni imamo Dejtonski varljivi mir, tj. mir učutkanog oružja, ali ne i mir političkih strasti. Takav mir predstavlja sliku ˝zaleđenog rata˝. ˝U takvoj situaciji miruje samo oružje dok pritajne i samostišajne političke strasti strpljivo čekaju svoju šansu, kako bi nastavile tamo gdje su nastavile u Dejtonu. Otuda je potreba povjerenja kao unutrašnja suština i jedini garant istinskog mira. Nepomirene, razjedinjene i mržnjom zatrovane građane nije teško pokrenuti u avanturu novog rata˝, rekao je Bajtal.
Vjerske zajednice u BiH svoj prilog u izgradnji i jačanju civilnog društva, prema mišljenju Bajtala, trebaju da daju tako što će konačno da se depolitiziraju. ˝Vjerske zajednice se moraju konačno depolitizirati i odvojiti od služenja politikama etnohegemonije, stigmatiziranje, kaljanja i omalovažavanja drugih i drugačijih˝, zaključio je Bajtal.
Izvještaji o stanju u BiH i ljudskim pravima pominju izuzetno snažnu nacionalističku retoriku, nezainteresovanost vlasti za donošenje odluka koje bi vodile pomirenju i poštovanju ljudskih prava , te izuzento visok stepen socijalne isključenosti. ˝U kompleksnom okruženju kakvo jeste kod nas u BiH vrlo se teško baviti pomirenjem ako ne znate šta je osnovni razlog zašto bi trebalo doći do njega. Većina ljudi u BiH misli da je pomirenje nešto što će izbrisati neki vid njihovog identiteta. Mislim da je govoriti o pomirenju a ne pričati o suočavanju sa prošlošću je vrlo naivno.
U procesu pomirenja svoje mjesto trebaju da nađu svi, od akademskih građana do običnih radnika, jer to nije eskluzivni proces kako se on predstavlja.˝, rekao je iz Nansen dijalog centra Banja Luka Aleksandar Trifunović. Ako se osvrnemo na projekte civilnog društva u BiH, ali i na to ko je u većini njih angažovan, možemo kazati da su žene u mnogome aktivnije u proces istine i pomirenja u BiH. ˝Žene su u BiH bile prve koje su prešle entitetske granice iu pružile ruku pomirenja,, daleko prije nago su to uradili politički lideri˝, rekla je Nada Golubović iz Udruženja ˝Udružene žene Banja Luka˝.
˝Mislim da žene kroz svoju emociju mogu mnogo doprinijeti procesu pomirenja i suživota u BiH. Mi smo bliske jedna drugoj i u patnji i u miru i znamo se izboriti s time na pravi način˝, rekla je članica Udruge Hrvatska Žena iz Tuzle Marica Vikić.
U političkom miljeu u BiH još uvijek ima političkih otpora kada govorimo o procesu pomirenja. Izražena su snažna nastojanja političkih lidera da se očuvaju nacionalni torovi, održi strah od drugog i da se na taj način vlada. Logično je da bi proces pomirenja, proces smanjenja međunacionalnih tenzija relativizirao moć nacionalističkih lidera i to je sigurno jedan od razloga zbog kojih se pojedini političari dosta uporno protive ideji uspostave tolerancije, povjerenja i suživota u BiH.
