Agendu u medijima diktiraju lobiji, što je rezultiralo pluralizmom medija, ali ne i pluralizmom informacija, kao ni izbora
MEDIA CIRCLE
Konferencija ''Izazovi s kojima se suočavaju mediji u 6 zemalja Jugoistočne Europe'' održana je u petak, 3. oktobra 2014. godine u Podgorici . Konferenciju je regionalnim pregledom otvorio Munir Podumljak iz udruge Partnerstvo za društveni razvoj kazavši da nepostojanje sistematiziranih javno dostupnih podataka o medijima stvara društva skrivenih namjera. Prema njegovim riječima, praksa skrivanja podataka o medijima onemogućuje pravovremeno detektiranje i mapiranje anomalija i problema koji se pojavljuju u sektoru, te samim tim onemogućuje i borbu protiv praksi zarobljavanja medija i društva.
”Paradoks je da se u zemljama u kojima se privatizacija dogodila u značajnijem obujmu (Rumunjska, Makedonija i Hrvatska), zbog nastalih monopola, tajkunizacije i prikrivenog vlasništva, mediji nisu oslobodili političkog utjecaja. Dapače, on je postao još opasniji budući da običnom oku nije vidljiv, a sustavno, suptilno i trajno stvara informacije koje u svojoj biti nemaju nikakve veze s istinom, javnim interesom ili educiranjem stanovništva, smatra Podumljak.
S druge strane, država, poslovni sektor, a u nekim djelovima i svi koji imaju novac, uključujući organizirani kriminal, putem oglašavanja i posebnih financijskih aranžmana kontroliraju ne samo poslovanje medija, već i finalni proizvod – informaciju koju građani konzumiraju svaki dan. Kad se tome doda i neslavna činjenica da velika većina novinara radi u nestabilnim uvjetima s nesigurnim prihodima, rizik i cijena malignog utjecaja na medij, spušta se do bizarnih razmjera, zaključuje. Što se tiče cehovske solidarnosti, ona ne postoji ni u jednoj zemlji obuhvaćenoj ovim istraživanjem. Djelovanje i rad cehovskih udruženja podsjeća na vremena s početka 20. stoljeća u SAD-u, kada su poslodavci razbijali postojeće slabo organizirane sindikate dovođenjem jeftine najamne radne snage, da bi potom mafija upravo regrutiranjem privremene najamne radne snage stvorila i preuzela sindikate, te na taj način po prvi puta bila u prilici kontrolirati čitave industrije, objašnjava Podumljak, te dodaje: ''Cehovi se u ovom trenutku nisu u stanju kvalitetno organizirati, što dovodi do izostanka bilo kakvog otpora ranije navedenim praksama, te zapravo ostavlja sve zaposlene u ovoj industriji bez ikakve profesionalne, socijalne i društvene sigurnosti, na milost i nemilost svim onim netransparentnim utjecajima koji se kriju iza prikrivenog vlasništva, prikrivenog financiranja i prikrivenog političkog djelovanja''.
Selena Tasić iz Instituta za javnu politiku naglasila je kako je zabrinjavajuća okolnost to što su plaće novinara među najnižim u Crnoj Gori, stoga je vrlo teško da u takvoj situaciji mogu poštovati pravilo rada u javnom interesu, s obzirom da njihov rad ovisi od interesa glavnog i odgovornog urednika i vlasnika medija.
Borka Rudić iz BH Novinara upozorila je na dvije stvari. Prema njenim riječima, u Bosni i Hercegovini dogodio se paradoks, jer umjesto stvarnih događaja, agendu u medijima diktiraju lobiji, što je rezultiralo pluralizmom medija, ali ne i pluralizmom informacija, kao ni izbora. Druga zabrinjavajuća stvar je kleveta, iako dekriminalizirana, ona se i dalje koristi kao sredstvo pritiska na novinare, izazivanje nesigurnosti i straha kod novinara, naglašava Borka Rudić.
Stanje najmlađe članice Europske unije ne odskače puno od regije. “Mi ne znamo kolika je stvarna čitanost, slušanost ili gledanost medija, ne znamo tko ih financira niti s kolikim iznosom i nije rijetkost da ne znamo ni tko su stvarni vlasnici trenutno najutjecajnijih medija u društvu. Ako mediji nisu odgovorni i transparentni prema javnosti, kako možemo očekivati da oni to isto zahtjevaju od političara, a trebali bi biti čuvari demokracije”, izjavila je Iva Milanović-Litre iz Partnerstva za društveni razvoj.
Duško Medić iz Nezavnisnog društva novinara Vojvodine naglasio je kako je struka vjerovala da će stvari u Srbiji krenuti nabolje zbog reforme medijskog zakonodavstva, no da se nažalost dogodilo upravo suprotno. To potvrđuju i posljednja događanja na televiziji b92 i ukidanje emisije „Utisak nedjelje“, koja je, smatra Medić, održavala javni dijalog otvorenim.
Nebojša Ilijevski iz Centra za medijske aktivnosti je kao veliku prijetnju javnom interesu naveo vodeću poziciju Makedonske Vlade u financiranju medija. Od 2012. godine financiraju se Vladine kampanje u višemilijunskim iznosima, i taj trend raste iz godine u godinu. Ilijevski je zaključio da ako ništa drugo, Makedonci su barem dobro informirani o tome što njihova vlada radi.
Sorin Ionita iz rumunjskog Expert Foruma poseban naglasak stavio je na budućnost medija, koja je neizvjesna, posebno kada se prati utjecaj koji internet ima na novinarstvo.
Konferencija je održana u sklopu projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima – MEDIA CIRCLE, financiranog od strane Europske komisije (IPA CSF program) i sufinanciranog od Ureda za udruge Vlade RH. Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a nacionalni koaplikanti su Expert Forum iz Rumunjske, BH Novinari i Vesta iz Bosne i Hercegovine, Institut za javnu politiku iz Crne Gore, Centar za medijske aktivnosti iz Makedonije, te Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije.
MEDIA CIRCLE projektni tim sastao se u Podgorici u sklopu projektne aktivnosti izgradnje kapaciteta partnerskih organizacija u prikupljanju indikatora za indeks klijentelizma koji se uspostavlja unutar ovog projekta. Konferencija Izazovi s kojima se suočavaju mediji u 6 zemalja Jugoistočne Europe dodana je aktivnost projektu, s kojom smo Crnogorskoj publici željeli predstavili projekt i prve nalaze istraživanja.
