Održana javna diskusija o oblasti energije i okoliša u procesu europskih integracija
Građani za Europu
U okviru Inicijative Građani za Europu, u četvrtak 24. oktobra 2013. godine održana je debata na temu Energija i okoliš u procesu europskih integracija. Više od 40 predstavnika organizacija civilnog društva, vladinih institucija i agencija, uz učešće šefa Delegacije EU i Specijalnog predstavnika EU i BiH, Ambasadora Petera Sorensena i zamjenika šefa misije Ambasade Kraljevine Švedske Pellea Persson, razgovarali su o realizaciji reformi u oblasti energije i okoliša u procesu približavanja BiH Europskoj uniji.
U uvodu debate, Ambasador Sorensen istaknuo je važnost reformi u oblasti energije i okoliša za razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine i dodao: „ Najveći broj regulativa koje će BiH trebati usvojiti na svom putu ka EU upravo je iz oblasti energije i okoliša. Zamjena zastarjele opreme efikasnijom i provođenje koraka u cilju smanjenja emisije štetnih plinova i povećanju energetske efikasnosti izravno doprinose razvoju privrede. Proces je dugotrajan i skup. Stoga bi institucije u BiH trebale što prije učiniti značajnije korake u tom smjeru, učiti na iskustvima drugih zemalja i provesti potrebne reforme uz korištenje finansijskih alata Europske unije.“
Ambasador Pelle Persson, kao diplomata Švedske, jedne od država predvodnica u sprovođenju reformi u oblasti zaštite okoliša i povećanju energetske efikanosti, naglasio je potrebu promjene navika proizvodnje i potrošnje u BiH. „U doba socijalizma i jeftinih energenata pitanja energetske efikasnosti i zaštite okoliša nisu bila prioritetna. Ugalj i nafta još uvijek su dominantni energenti u BiH, što najdirektnije utiče na zagađenje okoliša, najizraženijeg kroz zagađenje zraka u zimskom periodu. BiH treba iskoristiti prirodne prednosti i fokusirati se na svoj hidro potencijal, snagu vjetra, solarnu i geo-termnalnu energiju, jer danas nije moguće ostvariti održiv ekonomski razvoj bez ulaganja u čistu energiju. Na tom putu BiH treba iskoristiti raspoložive fondove za klimatske promjene“, istakao je Pelle Persson.
Nakon plodotvorne diskusije predstavnika vladinih institucija i organizacija civilnog društva, istaknute su preporuke za naredne korake u oblasti energije i okoliša, među kojima su najvažnije usvajanje Stategije energetskog razvoja na državnom nivou, hitno usvajanje državnog Akcionog plana za energetsku efikasnost, donošenje zakonskih akata za finansiranje projekata energetske efikasnosti iz entitetskih fondova, te definisanje nadležnosti različitih institucija na kantonalnim, entitetetskim i državnom nivou. Također, pitanja vezana za šume, kao što je potreba realizacije inventure šumskog fonda i definisanja nadležnih tijela za regulaciju i nadzor nad izvozom drveta iz BiH, istaknuta su kao bitna.
Organizacije civilnog društva nastavit će pratiti rad nadležnih institucija u oblasti energije i okoliša , te pratiti provedbu preuzetih obaveza na europskom putu Bosne i Hercegovine i o tome blagovremeno obaviještavati javnost i uključivati sve zainteresirane strane u diskusiju o ključnim problemima.
