Održan je i drugi krug Panel diskusija na kojima je predstavljena Zajednička poljoprivredna politika EU
Općine Tešanj, Teslić i Modriča domaćini u završnici projektnih aktivnosti
Udruženje Vesta implementira aktivnosti u okviru projekta „Predstavljanje Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije i europskih inicijativa za razvoj ruralnih zajednica“, u okviru programa Europske unije EU Communication. Projekat ima cilj da doprinese boljem upoznavanju i razumijevanju EU, njenih politika i programa za razvoj ruralnih područja, kao i koristi koje imaju članice Europske unije, u tom smislu.
Projektne aktivnosti predstavljaju drugu fazu u odnosu na ranije održane prezentacije i panel diskusije o LEADER programu i unose novinu koja se odnosi na praktična iskustva i primjere dobre prakse razvoja ruralnih zajednica putem programa Europske unije. Učesnicima je novim aktivnostima predstavljen LAG Gorski Kotar (Lokalna akciona grupa Gorski Kotar) koja je jedna od pozitivnih praksi Hrvatske u organizovanju za pristup pristupnim fondovima. Predstavnica LAG Gorski Kotar, Svjetlana Kasunić učesnike je upoznala sa vrlo praktičnim koracima koje je neophodno učiniti za efikasno funkcionisanje jedne lokalne akcione grupe.
Pomoćnik općinskog načelnika za privredu i poljoprivredu u Općini Tešanj, Hamzalija Hojkurić rekao je da oni stvaraju dobre pretpostavke za organiziranje po principu Lokalnih akcionih grupa. “Potičemo rast i razvoj individualnih poljoprivrednih proizvođača, ali i kreiranje organizacionih oblika, udruženja, zadruga i svih onih koji će pomoći plasman tržišnih viškova. Razvijamo i prerađivačke kapacitete koji su veoma važni u primarnoj proizvodnji”. Prednost Tešnja je, prema riječima Hojkurića, što će mnoga udruženja i zadruge sada naći interes da se udruže međusobno, ali i sa drugim općinama, njihovim zadrugama i udruženjima. Udruživanje je pretpostavka jačanja i ka tome treba ići.
Ismar Alagić, Savjetnik općinskog načelnika za pristup EU fondovima je rekao da je BiH prije nego Hrvatska krenula u proces formiranja LAG-ova. To nam je ostalo kao naslijeđe jednog UNDP-ovog projekta. “Očekujemo sada inicijativu privatnog i civilnog sektora. Imamo mnogo problema sektoru poljoprivrede – nemamo Ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, BiH ima zamrznut budžet tri godine. To nas onemogućava da formiramo 16 novih agencija, a sve to bitno usporava cijeli proces. Političko administrativno uređenje BiH je veoma komplikovano i kada nešto dođe na nivo lokalne zajednice, mi nemamo ono što Hrvatska ima. Općina svakako neće biti barijera, nego podrška formiranju LAG-a – rekao je Alagić na kraju svog obraćanja.
Senad Ahmić, predsjednik Udruženja pčelara Tešanj je rekao da su sve oči uprte u općinsku administraciju u smislu pomoći, prije svega u rješavanju trenutne materijalne situacije. “Ja dobro znam kakva je situacija u mom udruženju, kakvi su problemi i šta bi moglo unaprijediti naš rad.
Svaki od projekata koji bi prošao povlači sredstva EU, a u njegovu implementaciju bili bi uključeni ljudi koji bi imali višestruku korist. Nakon ovog sastanka, trebao bi uslijediti i sastanak u općini sa predstavnicima udruženja i poljoprivrednim proizvođačima.
Trebamo znati koja je adresa odnosno kancelarija u koju možemo donositi naše ideje i projektne prijedloge – rekao je predsjednik Udruženja pčelara Tešanj.
Učesnici panel diskusije u Općini Teslić su bili veoma zadovoljni predstavljanjem Lokalne akcione grupe Gorski Kotar i prilika u Hrvatskoj kada je riječ o poljoprivrednoj politici i ruralnom razvoju. Potom su prenijeli vlastita zapažanja i iskustva sa terena. Njegomir Klječanin predstavnik Odjeljenja za privredu Općine Teslić je istakao da Teslić ima usvojenu Strategiju ruralnog razvoja na kojoj su radili poljoprivredni i ekonomski stručnjaci. “Potenciramo razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje i oblasti voćarstva i mljekarstva, te razvoj proizvodnje ribe, pastrmke. U pravcu podrške tom sektoru planiraju se sredstva koja općina svake godine izdvaja, a riječ je o iznosu od 350 hiljada KM. Usvojen je i Program edukacije poljoprivrednih proizvođača s ciljem razvijanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Svjesni smo da malo znamo o LAG-ovima i ruralnom razvoju, ali vjerujemo da će zahvaljujući ovakvim projektima naše znanje biti na višem nivou, i da ćemo biti u mogućnosti kvalitetno sprovoditi naše ideje. Svi ćemo se uključiti i doprinijeti shvatanju načina funkcionisanja LAG-a, ali i raditi na njegovom pokretenju u narednom periodu.”
Nedjeljko Dakić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Đulići tokom diskusije je naglasio da je njima jasno kakve promjene dolaze i šta ih čeka u narednom periodu. “U finansijskom smislu, naš čovjek, poljoprivrednik, pada na dno ljestvice. Ako mali čovjek daje velikom, a on daje državi, imamo jasnu sliku. Mi smo se susretali i suočavali sa obmanama i prevarama. Od koga da očekujemo zaštitu ukoliko se odlučimo dalje educirati, udružiti i formirati Lokalnu akcionu grupu” – dilema je Dakića, ali i ostalih poljoprivrednika i predstavnika Mjesnih zajednica Općine Teslić.
Učesnici panel diskusije u općini Modriča su pomno pratili predstavljanje praktičnih iskustava Lokalne akcione grupe Gorski Kotar i bavili se konkretnim primjerima. Direktora Zemljoradničke zadruge Tarevac je zanimalo kakva je politika EU prema Zemljoradničkim zadrugama. “Predlažete nam udruživanje u zadruge i udruženja, kao najbolje rješenje. Nas sedam osnivača je osnovalo zadrugu i uložilo sredstva. Morali smo se registrovati u Zadružnom savezu, da bismo imali mogućnost dobijati poticaje. Kada bismo odlučili zatvoriti zadrugu, imovina zadruge ne ostaje osnivačima, nego pripada Zadružnom savezu, a to je nama veliki problem. Kako je to regulisano u Hrvatskoj i EU?”
Petar Mamula, predsjednik Lokalne akcione grupe Gorski Kotar je odgovorio da svaki osnivač unosi svoj članski, odnosno osnivački ulog pri formiranju zadruge. Nakon zatvaranja Zemljoradničke zadruge imovina se dijeli ravnopravno svim članovima, u skladu sa članskim udjelima, odnosno proporcionalno udjelu. “Kada je forma zadruge zadovoljena, proizvođač i poljoprivrednik imaju samo brigu da proizvode. Ne moraju voditi brigu o trgovini, padu ili povećanju cijena i slično. Također, zadruge dobivaju mnogo povoljnije gorivo, alat i sirovine.
Jedan od poljoprivrednih proizvođača je konstatovao da je i poljoprivreda u Hrvatskoj dosta ugušena, isto kao i kod nas. Domaći proizvođači nisu u mogućnosti da prodaju svoje proizvode trgovačkim lancima i centrima. Zanimalo ga je kako zadruge u Hrvatskoj, ali i relevantne institucije štite domaće proizvođače i da li im daju priliku da plasiraju svoje proizvode?
Petar Mamula je rekao da je osnovi svega kapital, te da svi centri gledaju gdje je meso npr. najjeftinije. Najniža cijena je najčešče mesa iz Danske ili Njemačke. “Naši poljoprivrednici se nameću tržištu tako što dodaju vrijednost svojim proizvodima. Oni koji imaju finansijske mogućnosti, volju i snagu za to, krenuli su u izgradnju preradbenih kapaciteta, pa proizvode slaninu, kulen i sl. I ekološka poljoprivreda, odnosno proizvodnja zdrave hrane donosi sve veći poticaj, ali se nedovoljno radi na promociji te hrane i u Hrvatskoj i u BiH” – rekao je predsjednik LAG-a Gorski Kotar.
Poljoprivrednicima u BiH prethodi velika borba i suočavanje sa brojnim problemima koje će morati riješiti prije nego li krenu putem Europske unije. Udruživanje u Lokalne akcione grupe je jedno od potencijalnih rješenja, ali i mogućnost šireg lokalnog rasta i razvoja bh općina.
