Sistemska diskriminacija žena u BiH
Održan okrugli sto ˝Učešće žena u lokalnim izborima 2012: Izborne kampanje, mediji i komuniciranje˝
˝Učešće žena u lokalnim izborima 2012: Izborne kampanje, mediji i komuniciranje˝ tema je okruglog stola koji je u organizaciji Udruženja ˝Vesta˝ održan u Tuzli. Okrugli sto koji je Vesta realizirala uz pomoć Fondacije Friedrich Ebert, bio je namjenjen predstavnicima političkih subjekata u općini Tuzla s ciljem podrške u većoj afirmaciji žena u političkom životu.
Prema riječima projekt koordinatora u Udruženju ˝Vesta˝ Alema Sinanovića, u BiH žene i dalje u značajno manjoj mjeri aktivno sudjeluju u procesima donošenja odluka, kako na lokalnim, tako i na višim nivoima odlučivanja. ”Udruženje Vesta nastavlja sa svojim aktivnostima na jačanju uloge žene u procesima donošenja odluka i kao i uvijek rado radimo s našim političarkama i onima koji to tek namjeravaju postati. Mislim da je tema pobudila dosta interesovanja kod učesnika, a nadam se da je današnja diskusija otvorila neke nove vidike i prostore za djelovanje žena ne samo u Tuzli nego i šire˝, istakao je Sinanović, te dodao da u našoj zemlji trenutno obeshrabruje manjak svijesti u društvu o suštinskoj važnosti ravnopravnog učešća žena i muškaraca u političkom životu demokratske BiH.
Kurtić: Veliko narušavanje elementarnih ljudskih prava
Osvrnuvši se na lokalne izbore koji su sada već iza nas, uvodničar okruglog stola prof.dr. Najil Kurtić, kazao nam je da su se pri kandidiranju političkih subjekata ispoštovale kvote, odnosno sve su stranke imale zakonom predviđenih 30 posto učešća žena na listima. ˝U globalnim pokazateljima za BiH se vidi da su žene prisutne od 32 do 36 posto. Smatram da je princip kvote veoma mali korak naprijed, ali je to još uvijek nepravedno prema ženama. Mi znamo da one učestvuju u ukupnom stanovništvu sa oko 50 posto i nema niti jednog objektivnog razloga zašto bi se žene zadovoljile sa jednom trećinom mjesta. To je nepravedno i mi ovdje imamo jedno veliko narušavanje elementarnih ljudskih prava i imamo u stvari jednu sistemu diskriminaciju žena˝, naglasio je Kurtić.
On smatra i da su mediji pokazali značajne sistemske slabosti i da je to nešto što se proteže protekla četiri izborna perioda. Kaže i da žene nisu dobile priliku da se predstave i nametnu medijima. ˝Mediji su ih jako rijetko uzimali sa izbornih lista i davali im mogućnosti da govore. Međutim, tu moramo biti objektivni. Naime, mediji često nisu u mogućnosti da odlučuju ko će reprezentirati određenu listu ili političku stranku, jer to se odlučuje unutar izbornih štabova i politika. Shodno tome, možemo reći da se u medijima ostvario odnos unutar tih političkih stranaka. Tu ima i krivice medija, jer oni nameću generalne teme o kojima će se pričati u predizbornim i izbornim emisijama. Oni nisu dovoljno psotavljali ženske teme˝, dodao je Kurtić.
Lokalni nivo i ruralna područja
Europska unija je 2006. godine donijela Mapu puta za postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca, u kojoj se navodi da zemlje koje ulaze u EU moraju u cijelosti prihvatiti temeljne principe ravnopravnosti žena i muškaraca. Uvođenje principa ravnopravnosti spolova u sva područja života i rada na lokalnom nivou predstavlja ispunjenje jednog od osnovnih principa iz domene ljudskih prava i sloboda. Ovo je, između ostalog kazala projekt menadžerica u Udruženju Vesta Indira Prljača, koja ističe da strategija EU za jednakost između žena i muškaraca (2010-2015) u jednom od prioriteta jasno definira ravnopravnost spolova u spoljnim akcijama EU.
˝Lokalni nivo i ruralna područja danas su u Europi prepoznata kao bitan element od kojeg uveliko zavisi identitet, integritet, razvojne perspektive, stabilnost i sigurnost svake države. Statusu žene na selu je posebno posvećena Rezolucija EU iz 2008. i član 14. UN CEDAW Konvencije za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena. Istraživanje koje je provelo naše Udruženje u okviru projekta ‘Socio-ekonomsko jačanje položaja žene na selu kroz aktivno učešće u lokalnim razvojnim planovima’, finansiranog od strane Američke ambasade u BiH je pokazalo da se žene na selu u FBiH nalaze u značajno nepovoljnijoj situaciji od muškaraca. Naime, uloga žene na selu nije dovoljno vrednovana, pristup reusursima i uslugama podrške je vrlo ograničen, glas žene je prilično slab u društvenoj i političkoj sferi, kao i njeno učešće u procesu donošenja odluka˝, nastavlja Prljača, te dodaje: ˝Sasvim je izvjesno da nema ozbiljnijih pomaka u pravcu jačanja položaja seoske žene bez prepoznavanja problema od strane svih aktera razvoja i sveobuhvatne podrške koja će osigurati ravnopravnije učešće žene na selu u svim društveno-ekonomskim procesima.˝
