Predstavljeni rezultati Indeksa klijentelizma u medijima za 2015. godinu: Bosna i Hercegovina najlošije rangirana

Regulisanje vlasništva nad medijima i uspostavljanje mehanizama za transparentno finansiranje medija iz javnih budžeta ključni su za spriječavanje političkog klijentelizma u medijima i očuvanja slobode medija, poručeno je u četvrtak u Sarajevu tokom predstavljanja drugog po redu Indeksa klijentelizma u medijima u zemljama Jugoistočne Evrope. Simultano u šest zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Rumunija) predstavljen je Indeks klijentelizma, a riječ je o međudržavnom, komparativnom izvještaju o stanju klijentelizma i politizacije u medijima, koji se temelji na empirijskim podacima.

Iako su sve zemlje dobile negativne ocjene, najbolje pozicionirana država u mjerenju je Hrvatska, a najlošije rangirana je Bosna i Hercegovina.

Kada je u pitanju razvijenost regulatornog i institucionalnog okvira, spriječavanje klijentelističkih praksi, te dostupnost i kvaliteta podataka koji se odnose na medije, Hrvatska ostvaruje prednosti u odnosu na druge zemlje u ovom mjerenju. Međutim, Indeks klijentelizma u medijima 2015. g. bilježi značajan pad u svim obuhvaćenim zemljama i promjenu pozicije zemalja.

U odnosu na prethodni Indeks, gdje je Srbija bila prva po mjerenju, sada je to mjesto zauzela Hrvatska. Takođe, Indeks pokazuje da je situacija u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji vrlo slična, što govori o dinamici političkih aktivnosti u ovim zemljama prethodne godine. Značajno pogoršanje medijske slike odnosno rizika klijentelizma u medijima zabilježeno je u Rumuniji što odgovara stvarnom stanju, odnosno značajnim političkim intervencijama u medije u prethodnoj godini.

Komentarišući Indeks klijentelizma za 2015. godinu Nermina Mujagić, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kazala je da je ovo istraživanje odlična osnova za one koje donose odluke ali i za one koji žele drugačije, bolje medijsko okruženje.

„Ovo istraživanje otvara i pitanje uloge države u kontroli medijskog prostora i slobode govora. Opravdano je pitanje gdje su granice te kontrole. Bitno pitanje je vlasništvo nad medijima. Vlasnik diktira medijski sadržaj. Novinari pristaju na teške uslove rada i postaju ovisni. Istraživačko novinarstvo skoro da ne postoji. Zbog toga je neophodna medijska reforma“, kazala je Nermina Mujagić.

Prema njenim riječima, istraživanja kao što je Indeks najčešće probude one kojima je stalo do medijske demokratije, one koji rade da nekome ubuduće bude bolje ili pak, s druge strane da postave granice onima koji su neprijatelji medijske slobode. ''Indeks je odlična baza onima koji donose odluke da bi kreirali neke nove javne politike, jer smo zaključili da su nam potrebna neka nova rješenja da bi regulirali ključne probleme koji se javljaju. Ali isto tako i onima koji žele drugačije medijsko okruženje, posebno onima koji žele da spase novinarstvo kao profesiju'', kazala je prof. dr. Nermina Mujagić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, zaključivši da se na Indeks klijentelizma u medijima zapravo može gledati kao na prevenciju korupcije jer poziva na ulogu angažiranog novinara i medijskog uposlenika koji brine o zakonskom i drugom obliku koji ga određuje.

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, je rekao da nije iznenađen pozicijom BiH u ovom istraživanju. Dodao je da su u ovakvoj situaciji najugroženiji novinari ali da profesionalni standardi nemaju alternativu. ''Najbitnije za novinara je ostati moralan i ostati profesionalac. To košta ali nije nemoguće'', poručio je Divković.

U svakom slučaju, iz Indeksa jasno se vidi da je rizik klijentelizma u medijima u zemljama u kojima je izvršeno istraživanje prisutan i značajan, s velikom vjerovatnoćom uticaja na funkcioniranje medija. Indeks je pokazao da je klijentelizam i politizacija medija u prije pravilo nego izuzetak, te se u svim ovim društvima može govoriti o zarobljenim medijima, odnosno o medijskoj sceni koja je u značajnom dijelu kontrolirana od strane različitih političkih, ekonomskih i financijskih interesnih skupina.

Mjerenje Indeksa provedeno je u šest zemalja Jugoistočne Evrope (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Rumunjska) u okviru projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE. Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a konzorcij od 8 organizacija čine Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije.