Debata s Inzkom u Bijeljini o bh. integraciji u Europsku uniju

Specijalni predstavnik EU u BiH Nj.E. Valentin Inzko i ambasador Holandije u BiH Nj.E. Sweder van Voorst učestvovali su 9. juna 2010. godine na debati u Bijeljini u organizaciji Udruženja Vesta, sa koje je jasno upućena poruka: „Put Bosne i Hercegovine je u jednom smjeru - Izgradnja prosperitetnog demokratskog društva u srcu Evrope“.

Sa oko 150 građana Bijeljine, Zvornika, Ugljevika i Lopara razgovarano je o poljoprivredi i ruralnom razvoju po čemu je ovaj kraj godinama prepoznatljiv, te o mladima i obrazovanju. U uvodnom govoru Specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko građanima je predstavio prednosti ulaska BiH u EU, kao i izazove koji se nalaze na tom putu. Jasno je naglašeno opredjeljenje EU da u svoju porodicu primi i Bosnu i Hercegovinu.

Građani prisutni na debati u Bijeljini upoznali su se sa politikom EU na planu zapošljavanja i razvoja. Početkom 90-tih godina usvojena je Evropska socijalna povelja u okviru koje će se od 2007. do 2013. godine za ove namjene izdvojiti 85,6 milijardi eura.

Snežanu Jagodić-Vujić iz nevladine organizacije Eko put interesovalo je da li semberska regija ima mogućnosti za organsku privredu i da li to predstavlja njen put u EU. „Da, za proizvodnju organske hrane u EU ima fondova i to je budućnost evropske zajednice. Mi ne želimo industrijsku proizvodnju gdje paradajz nema ukusa, gdje piletina nema ukusa. Evropljani će platiti dva puta više za zdravu hranu“, rekao je Specijalni predstavnik u BiH Valentin Inzko.

U diskusiju se uključio načelnik Odjeljenja za privredu i poljoprivredu Opštine Bijeljina Predrag Jović koji je podsjetio da je Bijeljina prva opština u Bosni i Hercegovini koja je počela realizaciju projekta mapiranja i lociranja ruralnih dijelova Bijeljine koji će olakšati put do IPA fondova. Jović je istakao i problem nepostojanja institucije koja bi se bavila kontrolom proizvedene hrane, kao što je slučaj sa Agencijom koja je smještena u Mostaru. „Ako BiH nema ministarstvo za poljoprivredu, kako će Brisel isplatiti milijarde i milijarde koje su namijenjene za poljoprivredu, a to je 42 posto cjelokupnog budžeta. Smatram da i privrednicima Bijeljine treba Agencija za potvrdu standarda i kontrolu i izvoz hrane. Ako je u Mostaru smještena Agencija, neka u Bijeljini bude otvorena filijala Agencije“, rekao je Specijalni predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Ambasador Holandije u BiH Sweder van Voorst izrazio je iznenađenje što ovako mala zemlja ima dva ekonomska prostora i ocijenio to kao prepreku za nastup na drugim tržištima. „Poslovnim ljudima iz moje zemlje teško je doći i raditi u razjedinjenom ekonomskom prostoru. Stoga smatram da je na privrednicima da izvrše značajan pritisak na političare kako bi se definisao jedinstven ekonomski prostor koji bi bio prihvatljiviji za investitore“, rekao je ambasador Holandije u BiH Sweder van Voorst.

Kako su istakli prisutni, Bijeljina je 2007. godine usvojila Startegiju razvoja i zapošljavanja, ali je došlo do problema u njenoj implementaciji. Stoga je upućen poziv Međunarodnoj zajednici da građanima Bijeljine pomogne u realizaciji dva posebno važna pravca, a to su dinamički razvoj i poljoprivreda.

Specijalni predstavnik EU u BiH Nj.E. Valentin Inzko podsjetio je prisutne da je velika šansa u malim i srednjim preduzećima kojima je već sada omogućen pristup određenim fondovima EU. Učesnici debate su bili zainteresovani i za informacije vezane za pristup fondovima za mala i srednja preduzeća, kako bi dobili određena sredstva za upošljavanje mladih, edukovanih kadrova.

Studentica treće godine glume u Bijeljini Danka Ignjatović istakla je problem nepostojanja teatarskog života u ovoj opštini, kao i nedostatak ustanove u kojima bi svršeni studenti glume našli zaposlenje. Ona je upitala i koje koristi ima EU od učlanjenja BiH u tu zajednicu. „Politički rečeno mi želimo stabilnost u Evropi. Ne želimo da Balkan bude rupa u Evropi i BiH rupa na Balkanu. Mi ne želimo da Grčka ide u propast i zato smo našli 700 milijardi eura da pomognemo Grčkoj. Mi pomažemo članovima porodice. Privatno, ja sam na ovim prostorima sreo najtoplije ljude koji su uvijek spremni primiti gosta. Dakle, više je razloga zašto EU želi Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Valentin Inzko

Prema riječima Specijalnog predstavnika EU u BiH Valentina Inzka jedan od najtežih zadataka ulaska u EU je usklađivanje bh. zakonodavstva sa legislativom EU. Pravni tekst kojeg BiH treba preuzeti od EU ima 100.000 stranica koji prolazi kroz četiri kontrole, odnosno prijevoda. Olakšavajuća je okolnost što je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić na poklon od hrvatske premijerke Jadranke Kosor dobio prijevod na hrvatski jezik koji je susjednu zemlju koštao osam miliona eura.

Ambasador Holandije u BiH Sweder van Voorst primjetio je da postoji određeno posustajanje u širenju EU, ali na BiH je da uradi svoju domaću zadaću.