Predstavljeni rezultati mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima: BiH hitno treba otvoriti proces rasprave o medijskim politika
Rezultati mjerenja Indeksa klijentizma u medijima predstavljeni su u utorak, 15. decembra, simultano u pet zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija) u okviru projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE, financiranog iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinanciranog od strane Ureda za udruženja Vlade Republike Hrvatske. Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a konzorcij od 8 organizacija čine Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije.
Indeks klijentelizma u medijima (MCI) u metodološkom objašnjenju, mjeri rizike klijentelističkih praksi, postojanje takvih praksi, kao i potencijal društva i države za rješavanje pitanja klijentelizma u medijima, kao i drugih pitanja povezanih s funkcioniranjem medijske industrije. Prevođenje prikupljenih podataka (preko 400 indikatora za svaku od zemalja uključenih u mjerenje) u numeričku vrijednost temeljeno je na Metodi potencijala (rangiranja) zasnovanoj na teoriji grafova prema teorijskom radu dr. Lavoslava Čaklovića s Matematičkog odjela Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Svrha MCI Indeksa je postati praktičnim alatom u odlučivanju, razmišljanju i procjeni stanja u medijima za sve aktere na medijskoj sceni, kao i za one koji o medijskoj sceni odlučuju (donositelje odluka).
Izvještaj za 2014-u, Nulta tačka mjerenja
Najbolje pozicionirana država u mjerenju je Srbija, koja u kategorijama razvijenosti regulatornog i institucionalnog okvira, zapreka klijentelističkim praksama, te solidne dostupnosti i kvalitete podataka koji se bavi pitanjem medija, ostvaruje značajne prednosti u odnosu na druge zemlje u ovom mjerenju. Hrvatska i Crna Gora dijele drugo mjesto, Rumunjska se nalazi na sredini ljestvice, a u oba mjerenja Makedonija i Bosna i Hercegovina ostvaruju negativne skorove, što govori o potrebi za hitnim otvaranjem procesa rasprave o medijskim politikama u ove dvije države. S obzirom na nalaze, možemo reći da je situacija u svim observiranim zemljama loša, te da izgradnja ozbiljnih zapreka klijentelističkim praksama ili nije započela ili je na samom početku.
Milkica Milojević, predsjednica Udruženja BH novinari, istakla je da se BiH može pohvaliti donešenim zakonima u oblasti medija ali se isti ne primjenjuju.
''To je posljedica prepisivanja zakona. Ne možemo govoriti o kvalitetnoj medijskoj regulativi jer se zakoni primjenjuju selektivno, kako političkim elitama odgovora. BiH je na dnu ljestvice ovog istraživanja i to me ne iznenađuje jer je ovo zemlja netransparentnosti u svakom pogledu'', kazala je Milojević.
Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, također, nije iznenađena ovim podacima.
„Najbitnija stvar je netransparentnost koja je dio klijentelističkih odnosa. U BiH političke stranke imaju velik uticaj na medije i osnivaju svoje medije ali trebalo bi da postoji transparentnost vlasništva u medijima i da se zna ko stoji iza kojeg medija. Ovakva komparativna analiza je bitna jer pokazuje koliki je problem u BiH i ističe netransparentnost kao temu o kojoj treba više govoriti“, kazala je Turčilo.
Rizici za sve zemlje evidentirani kroz istraživanja:
- Visoki rizik izloženosti članova radnih skupina uključenih u izradu medijskih politika (institucionalnog i regulatornog okvira) neopravdanom utjecaju (klijentelističkoj praksi) bez stvarnih regulatornih zapreka
- Nema stvarnih barijera usvajanju „klijentelističkih“ zakona
- Financijski odnosi, odnosno tijekovi novca između javnog sektora i medija (uključujuući oglašavanje i komercijalne ugovore) ne evidentiraju se na zadovoljavajući način.
- Ne postoje stvarne barijere klijentelizmu pri dodjeli bespovratnih sredstava medijima.
- Nema jedinstvene obvezne evidencije različitih oblika rada u medijima što dovodi do visoke izloženosti (ovisnosti) novinarske struke spram vlasnika i poslodavaca.
- Nema jedinstvene statistike građanskih parnica i kaznenih postupaka protiv novinara i izdavača u područjima klevete, uvrede i javnog sramoćenja.
