Debata u Banja Luci s Inzkom o bh. integraciji
U organizaciji Udruženja Vesta iz Tuzle, a pod pokroviteljstvom Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Banja Luci 11. maja održana treća po redu debata od predviđenih deset o integraciji Bosne i Hercegovine u EU. Debati su prisustvovali Specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko, ambasador Španije u BiH Alejandro Alvargonzales San Martina, brojni zvaničnici, uspješni poduzetnici, te građani Banje Luke i regije.
Ovom prilikom Specijalni predstavnik EU U Bosni i Hercegovini Valentin Inzko ocijenio je veliko prisustvo građana na debati kao zainteresovanost za što skoriji ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. ''Ovako veliko prisustvo građana dokazuje da velika većina građana BiH i posebno Republike Srpske želi da bude u EU. Zašto? Zato što poput svih, i vi želite da ostvarite prosperitet, stabilnost, da radite i putujete, da svojoj porodici pružite sigurnost i šanse, želite da uživate u demokratskim vrijednostima i da vidite kako se vladavina zakona primjenjuje. Želite da svojoj djeci garantujete kvalitetno obrazovanje, da živite bez straha u svijetu gdje možete planirati svoju budućnost, podizati kredite i da znate gdje ćete biti za pet ili 15 godina. Sve te kvalitete i prednosti nudi evropska zajednica“, rekao je Inzko.
Put prema Evropskoj uniji nije ni brz ni lak, a odgovornost je na bh. političarima. „Tempo napredovanja Bosne i Hercegovine ka budućem članstvu u EU uređen je konkretnim aktivnostima njenih političkih lidera. Što više napretka bude ostvareno u rješavanju potrebnih reformi, Bosna i Hercegovina će brže napredovati ka članstvu u EU. S druge strane građani, nevladine organizacije, mladi, poduzetnici, mediji, vjerski lideri, članovi akademske zajednice i cjelokupno društvo također igraju jako važnu ulogu. Oni maju pravo i dužnost da izabrane zvaničnike pozivaju na odgovornost i pitaju ih šta su uradili i postigli u rješavanju svakodnevnih problema građana. Članstvo u EU nije nešto što međunarodna zajednica treba da uradi za vas, nego vi treba da potičete svoje političare da oni obavljaju potrebne zadatke u ime i za građane. Iskoristite svoj glas. EU će vam pomoći, ali ovaj zadatak je prvenstveno u vašim rukama“, rekao je Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Španski ambasador u BiH Alejandro Alvargonzales San Martin na banjalučkoj debati je podjsetio je da je Španija, nakon strašnog građanskog rata, prošla kroz 11-godišnji proces približavanja i članstva u EU. „Milion ljudi je poginulo u tom ratu i još milion je postalo izbjeglicama, a tokom 40 godina Španija je trpila vojnu diktaturu i zato smo bili jedan zaista tužna zemlja. Sve to nema nikave veze sa Španijom danas. 1965. godine mi smo primali pomoć od prijateljskih zemalja i tada smo odlučili da je vrijeme za promjene. Ovaj proces nije samo proizvod političara. Političari su shvatili da građanstvo prati ono što oni rade i da im neće oprostiti ukoliko se ne dogovore oko razvoja jednog demokratskog sistema, sistema suživota u kojem će se poštivati prava svakog pojedinca. Zbog toga nismo reformisalni ustav, već smo napravili novi ustav. Reformisali smo svu cjelokupno zakonodavstvo, javnu upravu, ekonomski sektor, industriju i poljoprivredu kako bismo ispunili ono što je od nas traženo. Usvojili smo i primjenili oko 90.000 stranica evropskog pravnog naslijeđa i za sve to bila je potrebna izvijesna doza velikodušnosti u svim sektorima i naglašavam da su svi oni bili pod pritiskom javosti i javnog mnijenja. Sa dozom ponosa kažem da je Španija uspjela u tome. Za vas želimo sve najbolje. Želimo da Bosna i Hercegovina uživa sve ono što Španija ima danas “, rekao je španski ambasador u BiH prisustvujući na debati u Banjoj Luci.
Prisutni građani su iskazali zainteresovanost za brži put ka EU, odnosno šta se može učiniti da se BiH olakša put do EU i da se ne nameću novi uslovi koje treba ispuniti. Jedan od identifikovanih problema odnosio se na marginalizaciju ključnih tema a to su ekonomija i zapošljavanje. Naime, poduzetnici smatraju da se građanima nameću samo političke teme, te da se bježi od ključnih problema.
Dosta pažnje izazvala je tema koja se odnosila na borbu protiv korupcije gdje su predstavnici nevladinog sektora i studenti, vlast ocijenili kao nespremnu da se bori protiv korupcije. Kako su istakli, ne postoji politička volja da se primjene određeni standardi u cilju eliminacije korupcije iz bh. društva. Neki od prisutnih su se osvrnuli i n samoinicijativnost građana u cilju rješavanja ovog problema navodeći primjer banjalučkog univerziteta gdje su predstavnici studenata pokrenuli anonimni telefon putem kojeg studenti mogu prijaviti bilo kakve nepravilnosti na fakultetima ovog univerziteta.
U vrlo konstruktivnoj atmosferi diskusija je izrodila i pitanje inicijative koja dolazi od građana, odnosno šta građani mogu da urade i kako da natjeraju političare da riješe probleme i uvedu BiH u EU.
