Indeks klijentelizma u medijima negativan za sve zemlje Jugoistočne Evrope, BiH na začelju
Završna konferencija projekta MEDIA CIRCLE – Odgovor građana na klijentelizam u medijima u Jugoistočnoj Evropi održana je u četvrtak, 22. marta u Sarajevu. Nijedna od zemalja Jugoistočne Evrope koje su obuhvaćene mjerenjem klijentelizma u medijima nema pozitivan indeks. U ukupnom poretku, najpovoljniji indeks ima Hrvatska (-0,32), a slijede je Srbija (-0,50), Crna Gora (-0,55) i Makedonija (-0,58). Na začelju se nalaze Rumunija i Bosna i Hercegovina sa indeksom -0,67.
Indeks klijentelizma u medijima na temelju empirijskih podataka mjeri politički uticaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ključna ekonometrijska mjerenja realnosti u kojoj mediji i novinari/ke rade u zemljama jugoistočne Evrope.
„Istraživanjem smo izvršili horizontalno i vertikalno mjerenje kroz prikupljanje empirijskih podataka u zemljama Jugoistočne Evrope. Podaci daju i dodatni uvid u pojedinačna stanja u ovim zemljama“, rekao je direktor Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak koji je predstavio ciljeve, metodologiju i osnovne nalaze regionalnog istraživanja.
Gorući problemi koje je istraživanje detektiralo u zemljama uzorka jeste netransparentnost vlasništva nad medijima i medijskih politika te ulazak osoba povezanih s organiziranim kriminalom u vlasništvo nad medijima. Pored toga, registrovan je netransparentan utjecaj oglašivačkih agencija osobito u digitalnom marketingu, a digitalni mediji prepoznati su kao potpuno neregulirana nova moć na tržištu.
Prema rezultatima istraživanja, situacija u BiH je najgora od svih zemalja regije. Alem Sinanović iz organizacije Vesta u Bosni i Hercegovini, istakao je kako je istraživanje u BiH prve godine išlo teško i sporo zbog zatvorenosti institucija. „U trećoj godini dobili smo više od 80% odgovora na naše upite prema institucijama, ali je najvažnije da smo svi dobili kredibilan način za prikupljanje kvalitetnih i empirijskih podataka“, rekao je Sinanović.
Nebojša Ilijevski iz makedonske organizacije Public, kaže kako su mjerenja u Makedoniji pokazala penetraciju organiziranog kriminala u vlasništvo nad medijima. „Najviše zabrinjava postojanje ‘neobjavljenih ugovora’. Nominalni vlasnici su navedeni kao formalni vlasnici u sudskom registru, međutim ugovori između nominalnih i stvarnih vlasnika nisu priloženi u spisu“, rekao je Ilijevski.
Ana Hećimović iz Partnerstva za društveni razvoj PSD istakla je da i Hrvatska ima problem vlasništva nad medijima koje je u rukama pripadnika zločinačke organizacije, kao i da je u periodu istraživanja zabilježen slučaj sumnjive i netranparentne prodaje regionalnog štampanog izdanja Novi list.
Potpuna transparentost vlasništva nad medijima istaknuta je kao prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike uređenja medijskog prostora. Među ostalim preporukama istraživanja naglašena je potreba za promjenom političke kulture i prakse u kojoj pobjednik na izborima dobija javne medije kao dio „izbornog plijena“, kao i potreba za slobodnim pristupom sveobuhvatnim registrima vlasništva nad medijima, finansijskih i materijalnih davanja medijima, subvencija, te postojećih i skrivenih interesa onih koji su uključeni u odlučivanje o medijskim pitanjima, u realnom vremenu svim zainteresiranim građanima.
Indeksom klijentelizma u medijima su pokrivena sva ključna pitanja kojima se bave smjernice za razvoj slobode medija Evropske komisije, te drugih postojećih indeksa koji mjere medijske slobode (Freedom House, Reporters Without Borders i sl.), no na nešto drugačiji način.
Pored mjerenja stvarnosti medija u Jugoistočnoj Europi, Indeks pruža i detaljan uvid u sve aspekte funkcionisanja medija za donosioce odluka, kao i za one koji žele učestvovati u javnim raspravama o medijskim politikama.
Mjerenje Indeksa provedeno je u šest zemalja Jugoistočne Evrope u okviru projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE koji traje od 2013. godine. Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a konzorcij od 8 organizacija čine Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije. Projekat se finansira iz Instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinansira od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
