''Bh. poljoprivrednici sve udaljeniji od Europske unije''
Intervju sa tematskim stručnjakom u sektoru poljoprivreda i ruralni razvoj 'Građana za Europu'' Elvedinom Čolakovićem
Prema posljednjem izvještaju Europske komisije, Bosna i Hercegovina ostvarila je izuzetno mali napredak na polju usklađivanja svojih zakona sa standardima Europske unije u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Posljedica pomenutog ogleda se, između ostalog, u tome da bh. poljoprivrednici nisu u mogućnosti koristiti sve fondove EU koji su namjenjeni kao poticaj za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja. O ovim i drugim problemima pročitajte više u intervjuu sa tematskim stručnjakom u sektoru poljoprivreda i ruralni razvoj 'Građana za Europu'' Elvedinom Čolakovićem.
Koliko je BiH do sada uradila na putu EU integracija?
Čolaković: Bosna i Hercegovina na žalost dosta toga nije uradila na tom putu. Sam plan koji je BiH postavila ispred sebe nije ga realizovala. To su stvari koje će nas sigurno dovoditi do otežanih pristupa Europskoj uniji, integracijama, te u konačnici samim fondovima koje bi naša zemlja mogla povući u predpristupnim fondovima. Ispred BiH također je postavljena i izrada Strategije za poljoprivredu i ruralni razvoj. Upravo ova Strategija jedan je od uslova kako bi se mogla povlačiti nova sredstva koja bi naši poljoprivredni proizvođači mogli koristiti za poboljšanje uslova, kvaliteta rada, opremanje, kvaliteta gazdinstava, ali i pobljšanje cjelokupnog kvaliteta, kako na domaćem, tako i međunarodnom tržištu.
Od čega se sastoje reforme koje BiH mora ispuniti u pogledu sigurnosti hrane?
Čolaković: Postoji čitav set reformi koje će BiH morati ispuniti u pogldu sigurnosti hrane. Jedni od njih su i imenovanje akreditovanih laboratorija kako bi se naši proizvodi mogli izvoziti. Jedan od trenutno najaktuelnijih je higijenski paket koji BiH, poljoprivredni proizvođači i preduzeća koja se bave preradom hrane trebaju ispuniti. Međutim, oni vrlo malo znaju o tome. Agencija za sigurnost hrane radi na tom planu, ali ona ima ograničene budžete i resurse tako da ovaj prenos znanja ide jednim veoma sporim tokom, i svi koji bi trebali da budu informisani o tome nemaju dovoljno informacija.
Koliki je napredak u svim poljoprivrednim sektorima do sada ostvaren?
Čolaković: Generalno, mali napredak je ostvaren u svim sektorima. Ured za veterinarstvo je nadležan u ovom slučaju za približavanje standarda sa EU. Međutim, tu je zaista malo urađeno. Ured je operativan, ali malo se uradilo što je nedovoljno kako bi naši proizvodi mogli da se izvoze na tržište EU. I sama zakonska regulativa koja još uvijek nedostaje, jedan je od razloga što naši proizvođači ne mogu da nastupe i izvoze svoje proizvode. Uz svu stagnaciju zakonskih propisa i pravilnika koji trebaju da budu donešni i usaglešeni, mi se svakim danom sve više udaljavamo od EU. Naši poljoprivredni proizvođači nemaju mogućnosti izvoza, ali ni novog kapitala. Čitav sektor bh. poljoprivrede sada ne samo da stagnira nego ide unazad.
Šta BiH može učiniti za poboljšanje trenutne situacije?
Čolaković: Postoji jasan put koji BiH mora ispouniti prema EU integracijama. Znaju se jasne obaveze koje se moraju što prije ispuniti. Tu se prvenstveno mora stvoriti jedna politička saglasnost za sve obaveze, jer najviše procese koči neusaglašenost svih političkih aktera u poljoprivredi. Poljoprivredni proizvođači najviše ispaštaju zbog svih procesa i reformi koje nisu usaglašene. Prvenstveno se tu misli na sredstva IPARD-a koja bi bilo moguće ostvariti, ali je potrebno da se uradi Strategija državnog razvoja poljoprivrede, te da se dogovori oko strukture kakva god da ona bila. To su prvi i neophodni koraci koje je potrebno uraditi. Na kraju, moram reći da je mala zainteresiranost vladinih institucija i za uključivanjem civilnog društva iako ono ima puno više informacija šta se to dešava na terenu i koje bi to mjere mogle poboljšati sam razvoj.
(Intervju preuzet sa portala TIP.ba; Foto: Ilustracija)
